Naglasci su to iz razgovora sa Zlatkom Agom, načelnikom općine Rešetari, koja je i u ovo vrijeme korone najveće gradilište na našem području.
Uz poštivanje svih Odluka i propisanih mjera zaštite Nacionalnog i Županijskog stožera civilne zaštite, koje je proveo i Općinski Stožer, uspješno su dočekali prvu fazu popuštanja mjera.
-Jako puno su na terenu odradili i povjerenici u naseljima općine, kao i djelatnici Jedinstvenog upravnog odjela koji su bili na raspolaganju, gotovo danonoćno, posebno u vrijeme izdavanja propusnica na čemu se svima zahvaljujem.
Upravo su nam propusnice bile veliko opterećenje. S obzirom da smo, kao i općina Cernik, teritorijalno naslonjeni na Novu Gradišku, obje su općine predložile Gradu da zajedno budemo jedinstevno područje bez propusnica, što Grad, u tom trenutku, nije prihvatio. Zog toga sam bio jako žalostan, jer su ljudi morali dosta dugo čekati. I svima se mještanima ovom prilikom također zahvaljujem na strpljenju- rekao nam je Zlatko Aga.
Opskrba zaštitnim sredstvima i opremom
Tvrtka „Šivanol” u prvom je trenutku za Općinu izradila 500 zaštitnih maski, a uključio se i obrt „Mađo”. Kasnije su, prema načelnikovim riječima, uspjeli nabaviti i dostatne količine maski, rukavica i dezinficijensa , svega onoga što je bilo neophodno da bi 30 žena u Programu „Zaželi” moglo nesmetano obavljati posao i skrb o starijim mještanima na području Općine.
-Donirali smo i pomogli i restoranima, vrtićima, školama kako bi imali sve potrebno. i uz puno sastanaka s Policijom, Stožerom civilne zaštite te uz stalni kontakt s našom dr. Mesić, epidemiolozima kao i sa Ivankom Grgić iz novogradiške Higijensko epidemiološke Ispostave Nastavnog zavoda za javno zdravstvo BPŽ imali smo svakodnevno sve potrebne informacije i naputke i prema tome smo se i ponašali i pravodobno izvješćivali naše mještane. Djelovali smo ozbiljno i odgovorno i uspješno prebrodili ovo vrijeme, a najveći uspjeh je sačuvano zdravlje naših mještana- istaknuo je načelnik Aga.
Realizacija projekata je nastavljena
-Sve smo velike projekte nastavili. Malo smo promijenili intenzitet izvođenja, jer smo imali izvođače radova iz Vinkovaca, koji rade na izgradnji vrtića; iz Slavonskoga Broda koji rade na dogradnji i rekonstrukciji Vatrogasnoga doma i dogradnji općinske zgrade; iz Požege koji su radili na izgradnji Reciklažnog dvorišta.
Sve je bilo u redu jer smo i mi i ljudi vodili brigu i držali se svatko svojih gradilišta. Da smo sve zaustavili bio bi to totalni kaos,a ovako,… ipak se radilo i sačuvala su se barem neka radna mjesta- rekao nam je Zlatko Aga.
U zadnje dvije godine, prema načelnikovim riječima, općina Rešetari ima najveći Proračun u povijesti, preko 38 milijuna kuna. Najveće su gradilište i najviše su, kao općina na području BPŽ, povukli sredstava iz EU fondova .
-Nitko nam od javnih institucija nije pomagao u apliciranju na Fondove. Ja sam načelnik volonter, Konzultantska tvrtka „Sintagma” Senke Vranić pratila je Natječaje i savjetovala na koje se možemo javiti kao Jedinica lokalne samouprave. A sav posao oko pisanja projekata odradio je naš mali tim vrijednih ljudi-istaknuo je načelnik opine Rešetari.
Sve što je je Jedinica loklane samuoprave mogla iskoristiti, općina Rešetari je iskoristila, dakle sve što je EU dala, rekla je to i na jednoj od Konferecija za novinare Senka Vranić iz „Sintagme”.
-Imamo mi još pripremljenih projekata, ali ograničeni smo na područja za koja možemo kandidirati. Očekivali smo puno više od Mjera ruralnog razvoja preko Agencije za plaćanja kako bismo promijenili sliku slavonskoga sela, ali na raspolaganju smo imali samo nekoliko stavki- dodao je Aga.
Također je istaknuo kako je velika razlika između ugovorenih projekata i sredstava „povučenih” iz EU fondova.
-Od Javne nabave, vlastitih ulaganja, pa morate i dokazati da ste uložili i realizirali prema ugovoru i tek onda možete nešto očekivati. Dakle pitanje je hoćete li stvarno i dobiti dio novca iz EU- pojasnio je načelnik.
U zadnje 2-3 godine u općini Rešetari uloženo je preko 100 milijuna kn
-Dakle radi se o europskom novcu koji je uložen u komunalnu i društvenu infrastruturu. O utrošenim sredstvima transparentno izvještavamo javnost.
Zajedno sa Gradom i općinom Cernik uloženo je 42 millijuna kuna za kanalizaciju i vodovodnu mrežu u sklopu projekta Aglomeracija Nova Gradiška-Cernik-Rešetari; dijelom smo prije gradili iz vlastitih sredstava, a onda smo s tim sredstvima završili posao vodoopskrbe u cijeloj općini u svih sedam naselja. I prvi smo u RH priključke za kuće dobili besplatno. Ujedno je ovaj zajednički projekt Grada i spomenute dvije općine donio uštede i samom Gradu.
Završili smo Reciklažno dvorište u vrijednosti 5 milijuna i 111 tisuća kuna. Ovaj tjedan predajemo dokumentaciju za tehnički pregled. Izgradili smo cestu do njega, kompletnu vodoopskrbnu mrežu, struju.
U izgradnji je Dječji vrtić, projekt ukupno vrijedan 11. milijuna kuna. Plan je ovoga rujna novu šolsku godinu dočekati s novim vrtićem.
Izvodi se i dogradnja Vatrogasnoga doma i rekonstrukcija Društvenoga doma kroz Mjeru ruralnog razvoja 7.4., partner nam je DVD Rešetari, vrijednost je 9. milijuna kuna.
Završena je dogradnja općinske zgrade i u fazi smo preselenja. U dosadašnjem dijelu zgrade će biti potpuno drugačije koncipirana vijećnica.
Ako epidemiološka situacija bude i dalje dobra, čemu se svi nadamo, u lipnju planiramo otvorenje Reciklažnog dvorišta i dograđenog dijela općinske zgrade.
Nedavno je izgrađena vodoopskrbna mreža u Kožarskoj ulici. Završavamo cestu s uređenjem do vodospremnika u Rešetarima; završena je prva faza rekonstrukcije Doma u Adžamovcima (krovište); završen je i Dječji vrtić u Adžamovcima ( rekonstruiran i adaptiran prostor stare škole); prije dvije godine završena je sanacija deponije; asfaltirana je cesta u Ulici sv. Valentina u Adžamovcima; kroz program ZAŽELI vrijedan 5 milijuna kuna, zaposleno je 30 žena.
Ide i projekt led rasvjete za prostor cijele Općine, a ponude otvaramo 30. travnja- rekao nam je u razgovoru načelnik Zlatko Aga.
Mjere za obrtnike, poduzetnike
Donijet će ih na sjednici Općinskoga vijeća, koju planiraju, pema načelnikovim riječima, ovoga tjedna.
-Najavio sam i na mrežnim stranicama kao načenik da ćemo ih osloboditi onoga što mi možemo, a to je plaćanje komunalne naknade i svih troškova koje imaju na našem području, naravno za one koji nisu radili, a bit će oslobođeni za jedan kvartal (za tri mjeseca) svih davanja prema jedinici lokalne samouprave.
Dopisom sam apelirao i na Hrvatske vode da se odreknu vodno slivne naknade za što naplatu radi općina u razrezu komunalne naknade , međutim još nismo dobili odgovor od njih, a i sumnjam da će moći zbog otežanih uvjeta rada i funkcioniranja.
Dosta se tvrtki i obrtnika odjavilo u ovom vremenu ili je koristilo državne mjere pomoći. Bilo je i otpuštanja radnika i kod nas, negdje 100-injak ljudi. Pomoći ćemo kroz socijalne mjere, a radi se o jednokratnim pomoćima, jer na drugi način kao Jedinica lokalne samouprave i ne možemo, a kontinuiranu pomoć morat će osigurati država.
U Dječjem vrtiću imamo zaposlenih 7 ljudi, a i mi smo, kao osnivač toga vrtića, koristili tu državnu mjeru minimalca.
Osjetimo slabije punjenje Proračuna, kao i svi drugi. Ići ćemo na rebalans i vidjeti koliko su nam prihodi smanjeni i potom izraditi plan kako dalje u ovoj godini. Mislim da smanjenje plaća nije dobro. Smatram da su to populističke mjere, a zaustavlja se i ono malo potrošnje koja se može odvijati.
Tekstilne tvrtke koje su se pokazale vrlo fleksibilne, vidjeli smo to i na našem području, također trebamo podržati i onda ne bismo morali tolike silne količine zaštitne opreme uvoziti iz Kine. Sada je vrijeme da potaknemo vlastitu proizvodnju i uposlimo svoje ljude.
Treba ljudima dati poticaj za potrošnju, poticaje poljoprivredi da nam proizvodnja hrane bude strateška i da budemo sigurni- istaknuo je načelnik Aga.
Bogat seljak, bogata država
-Sustavno 30 godina lošom politikom uvoza uništili smo selo i to sve Vlade do sada. Izgubljeno je povjerenje da se od rada na selu može živjeti. A tu su i poticaji bez kontrole zasijanoga.
Danas u kvaliteti vlastite hrane možemo imati prednost. Hrvatska ima zaista strateške prednosti, nebitno koja vlast dođe.
Na području općine imamo oko 200 OPG-a, a evidnetno je da nedostaje jako puno stočnog fonda, od svinja do krupne stoke. Ostao nam je ovdje što se tiče mljekarstva samo OPG Milana Bijelića u Zapolju, a pripremali smo i za njega mjeru pomoći.
Poljoprivredni obrt „Domi” vlasnika Tomislava Špehara, a radi se o hidroponskoj proizvodnji rajčica, dobitnik je ove godine i Plakete Brodsko-posavske županije uz Dan županije i primjer je vrlo hrabrog ulaganja u rodni kraj. Trebalo bi se više ljudi odvažiti i kretati u poljoprivrednu proizvodnju.
Mjere nam trebaju u području poljoprivrede, bez politiziranja i dugoročna Strategija koja bi šansu pružila svima-naglasio je Zlatko Aga.
Teritorijalni ustroj
-Ja ne vidim problem u broju općina u RH. Sjećam se dobro stanja kada smo bili pod Skupštinom općine Nova Gradiška 1993. Premalo se bojimo reći istinu. U tom trenutku općina Rešetari je imala više od 60% neasfaltiranih ulica, imali smo samo županijske ceste asfaltirane, a sokake, šorove naravno ne. Nismo imali kanalizaciju, vodovod, društvene objekte.
Mislim da se žestoko ušlo u tu priču. E- propusnice uopće nisu bile potrebne tako ja mislim.
Mislim da ako nešto treba ukidati to su Županije. I sam sam bio član Županijskog poglavarstva od 2005- 2009. I to nije napad na nekoga da ostane bez svoje plaće, uglednih fotelja i slično . Nisu važne fotelje, ni općinskoga načelnika.
Kada se počelo pričati o ukidanju Županija lobiralo se prema Vladi, Hrvatskom saboru i ta priča je utihnula. Uvažavam ja i našega župana i ljude koji tamo rade. Izdvajamo i mi za županije.
Ali naša mala mjesta ovako imaju nekoga tko o njima brine, o grobljima, infrastrukturi, školama,…. Ako budemo ukinuli općine kao što su Rešetri, pa i manje općine, doživjet ćemo još jedan potop. Već ga imamo u iseljavanju.
Smatram da Općine imaju pravo na svoj opstanak, da nam ljudi ipak ostanu i na selu i uopće u manjim mjestima, jer i to je Hrvatska- zaključio je razgovor Zlatko Aga.
Izvor: www.ngbuntovnici.hr Tekst i foto: Ivanka Herceg
