Prema podacima, u Hrvatskoj je u sklopu javne usluge 2021. godine u svim općinama i
gradovima ukupno prikupljeno 1.282.289,29 tona otpada, od čega 992.919,43 tona miješanog
komunalnog otpada sakupljenog u sklopu javne usluge. Nadalje, odvojeno je sakupljeno
230.178,38 tona komunalnog otpada, a putem mobilnih reciklažnih dvorišta 8.527,45 tona
komunalnog otpada, odnosno 49.998,97 tona putem stacionarnih reciklažnih dvorišta.
Lani su odvojeno sakupljene 63.382,14 tona papira, 38.436,74 tona plastike, 12.512,59 tona
stakla, 3.494,74 tona metala, 78.602,85 tona glomaznog otpada, 3.680,87 tona tekstila te
65.220,16 tona biootpada.
Porast stope odvajanja imala je 241 općina, 45 ih je ostalo na istoj razini, a kod ostalih je
smanjenja stopa odvajanja sakupljenog otpada. Četrnaest općina ima stopu odvajanja veću od
50 posto.
Belica sa 80,9 posto, Dekanovec sa 66,9 posto, Domašinec sa 66,2 posto, Strahoninec sa 64,9
posto, Goričan sa 63,4 posto, Podturen sa 62,5 posto i Šenkovec sa 62,1 posto odvojeno
sakupljenog otpada sedam je vodećih općina, redom iz Međimurja, slijedi Martijanec iz
Varaždinske županije sa 61,6 posto, te na kraju opet dvije međimurske općine – Donja
Dubrava i Sveta Marija sa stopom odvajanja od 61,3 posto.Po stanovniku, najbolje stoji
Općina Vir koja je odvojila 813 kg otpada po stanovniku, Baška 451,3 kg, Punat 401,5 kg,
Belica 332 kg, Malinska Dubašnica 326,7 kg, Omišalj 312,3 kg, Tar-Vabriga 289,8 kg,
Funtana 281,4 kg, Dobrinj 277,8 kg i Lopar 274 kg po stanovniku odvojenog sakupljenog
otpada.
Sa 40 postotnih bodova rasta, najveći skok u odvajanju sakupljenog otpada u odnosu na
2020. godinu imala je Općina Pokupsko, u Orebiću je rast bio 28,4 p.b., 25,4 p.b. u
Radoboju, Lupoglavu 22,6 p.b., Mošćeničkoj Dragi 22,1 p.b., Gračišću 21,3 p.b., 19,3 p.b. u
Matuljima, 18,2 u Rešetarima, u Lanišću 17,8 p.b.b i Marčanu 17 postotnih bodova rasta
odvajanja sakupljenog otpada na godišnjoj razini.
Iako smo se obvezali još do 2020. godine imati stopu od 50 posto, isto nije ispunjeno, a u
međuvremenu su granice i pomaknute. Pa sada je plan 55 posto do 2025., 60 posto do 2030.
i 65 posto do 2035. recikliranja, odvajanja i pripreme za ponovnu uporabu ukupne mase
otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora.
„Ono što nam je u sljedećem razdoblju u fokusu, uz sanaciju odlagališta, su postrojenja za
recikliranje otpada. Tu su i kompostane, pa anaerobna postrojenja, s time da su tu uglavnom
privatne tvrtke zainteresirane, dok su općine i gradovi uglavnom za kompostane, tu su i
postrojenja za sortiranje otpada, za što su također zainteresirani općine i gradovi, i bilo bi
najbolje da je povezano više njih, onda su tu i postrojenja za obradu građevinskog i
glomaznog otpada, gdje je već iskazana inicijativa i privatnog sektora koji opet tu ima svoj
interes, ali i nekih lokalnih samouprava. Moramo smanjiti miješani komunalni otpad,
gospodarenje otpadom je danas kružno gospodarstvo, otpad više nije izdvojen kao otpad, već
sastavni dio kružnog gospodarstva, iz onog što je bilo otpad treba izvući što više sirovina koje
ćemo ponovno vratiti u proizvodni proces, a ono što stvarno ne možemo nikako iskoristiti
mora biti obrađeno na adekvatan način“ – poručila je načelnica Sektora za održivo
gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva Sanja Radović.
„Još jednom smo dokazali da smo jedna od najuspješnijih Općina na području naše županije ,
imamo impresivne rezultate i nastaviti ćemo u tom toku“ poručio je načelnik općine Zlatko
Aga.
