HRVATSKI sabor 16. veljače 2018. godine donio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je objavljen u Narodnim novinama i stupa na snagu s današnjim datumom, od kojega domaći poljoprivrednici puno očekuju.
Novim zakonom uvodi se načelo domicilnosti, državna zemlja primarno će se raspodjeljivati lokalnim poljoprivrednicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, mikro i malim poduzećima, stočarima kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnjim zakupcima koji su uredno ispunili gospodarski program i poštovali ugovore te mladim poljoprivrednicima.
Raspolaganje državnom zemljom vraćeno gradovima i općinama
Ovlast raspolaganja državnom zemljom vraća se gradovima i općinama, a prestaje postojati agencija osnovana za te poslove. Lokalne će jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a u postupak kontrole cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo, koje je zadnjih pet godina iz njega bilo isključeno.
Državna zemlja davat će se u zakup na 25 godina, a zakup bi se mogao produljiti na još toliko ako zakupci realiziraju gospodarski plan na temelju kojeg su dobili hektare.
Sabor se suglasio s amandmanima koje je vlada podnijela nakon saborske rasprave, koji će omogućiti transparentniju raspodjelu, odnosno zakup privatnog zemljišta, a svi podaci o vlasnicima i zakupcima bit će javno dostupni na mrežnim stranicama jedinica gdje se zemljište nalazi, gradovi i općine morat će u programima raspolaganja odrediti maksimum zemljišta koje ide u zakup pojedinoj fizičkoj i pravnoj osobi.
Članovi povjerenstva neće moći sudjelovati na natječaju za zakup i prodaju zemljišta
Kako bi se izbjegao sukob interesa, članovi povjerenstva koje će odlučivati o zakupu i prodaji neće moći biti sudionici natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta.
Zakupnike se obvezuje da zapušteno privatno poljoprivredno zemljište o vlastitom trošku iskrče u roku dvije godine, prepušta im se drvna masa koja ostane nakon krčenja. Ako zemljište iskrče, a ne koriste ga za poljoprivredne svrhe, raskinut će se ugovor o zakupu, a zakupnik će biti dužan platiti zakupninu za sve ugovoreno vrijeme zakupa.
Novim zakonom otvara se mogućnost prodaje poljoprivrednog zemljišta fizičkim i pravnim osobama koje dolaze iz EU, tj. postojeća zabrana prodaje zemlje strancima postojat će do 2020. godine, a tada bi stranci mogli kupiti zemlju u RH.
Također u zakup će se moći dati zemljište nedostupnih vlasnika i onih nepoznatog boravišta i to na 10 godina, a novac od zakupa ide na poseban račun, ako se vlasnik javi, kao i zapušteno zemljište u privatnom posjedu.
Novim zakonom JLS-e žurno moraju krenuti u izradu novih programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, te u 90 dana dobiti suglasnost na iste, te raspisati natječaje za davanje zemljišta u zakup, prodaju ili povrat, kao i moguće zamjene zemljišta. JLS-e moraju propisati mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a resorno ministarstvo mora donijeti pravilnik o agrotehničkim mjerama za poljoprivredna zemljišta.
JLS-e dužne su nadzirati provođenje odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a te poslove morat će obavljati poljoprivredni redari za općine i gradove koji imaju manje od 5000 ha poljoprivrednog zemljišta, a za one koji imaju više od 5000 ha nadzor će vršiti poljoprivredna inspekcija.
Također novi Zakon je predvidio i izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove zapušteno poljoprivredno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji i mogućnosti davanja takvog zemljišta u zakup sukladno Programu raspolaganja u zakup ili prodaju kako bi cilj bio povećanje obujma poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednike.
Novi zakon predviđa i bolju kontrolu plodnosti tla, kao i niz drugih uredbi kako bi se omogućila transparentnija raspodjela zemljišta.
