Razvoju općina pomoglo bi da država spusti još nekih funkcija i odgovornosti na općine
Kako se približavaju lokalni izbori 2025. godine, mnogo općina diljem Hrvatske ulaze u završnu fazu realizacije planiranih projekata, ali i pripremaju se za nove izbore. Jedna od općina koja je u posljednjim godinama doživjela snažan institucijski i infrastrukturni zamah svakako je Općina Rešetari – mjesto koje se sve više pozicionira kao atraktivna lokacija za život, ali i za poslovanje.
Na čelu tih promjena nalazi se načelnik Zlatko Aga, koji je kroz dosadašnji mandat najavio, ali i realizirao niz značajnih projekata – od izgradnje kompletne kanalizacije i vodoopskrbe svih naselja do izgradnje pročistača, izgradnje novih vrtića, dogradnje zgrade općine, izgradnje reciklažnog dvorišta i sanacije zatvorene i divlje deponije, gospodarenje komunalnim otpadom, postavljanje nove led rasvjete, adaptaciju i izgradnju vatrogasnog doma u Rešetarima, školsko-sportsku dvoranu u Adžamovcima, adaptacija doma u Adžamovcima nogostupe i ceste, preko ukidanja prireza i povećanja naknade za novorođenu djecu do rješavanja komunalne infrastrukture, imovinsko-pravnih odnosa do kataloga općinskih nekretnina i prostorno planske dokumentacije pa sve do stvaranja poslovne zone, sportskog centra i planova za dogradnju škola i energetski uređenja javnih objekata i niza drugih bitnih projekata.
U razgovoru s načlnikom Zlatkom Aga, osvrnuvši se na dosadašnje rezultate i izazove koji su obilježili aktualni mandat kao i njegova vizija općine u narednim godinama, načelnik Aga dao je svoje mišljenje u ovome intervjuu.
Kako rezonirate ove četiri godine mandata načelniče Aga?
Mi smo imali jako zahtjevan i težak mandat u provedbi svih zacrtanih planova. Puno je toga, gotovo četiri godine vremena kod svih kapitalnih projekata odlazilo je na suludu administraciju, pripremu pa lobiranja. Uz sve, zaboravljamo da smo imali coronu, prirodne nepogode, potrese, poplave, suše pa i globalne ratove (Ukrajina) koje smo bez ičije pomoći preživjeli i nastavili dalje raditi po planu. Na terenu imamo bolju realizaciju nego smo planirali i to me čini sretnim, ali odradili smo lavovski posao u onome dijelu gdje se trebalo odraditi jer put od ideje do građevinske dozvole i samih radova treba znati proći. Uz sve to mogu reći da smo najuspješnija općine u Brodsko-posavskoj županiji unatoč svim preprekama kojima su nas htjeli obeshrabriti i usporiti, ali oni ne znaju da se ja ne predajem, nisam ni kao branitelj uzmicao, a neću ni ne sposobnijima od sebe sada kada vidim kako su neke politike podložne manifetluku i trolovima, a sve više lažima.
Stogodišnje projekte ste riješili za svoju općinu, otkud to znanje i ta snaga?
Da, velike projekte smo odradili, napomenut ću, vodoopskrbu, kanalizaciju sa priključcima za domaćinstva i to prvi u RH, tri objekta novih vrtića i osnivači smo svoga vrtića, nove prostore DVD-a Rešetari i domova u Rešetarima i Adžamovcima, reciklažno dvorište, sanacija stare deponije grada Nove Gradiške i sanacija divljih deponija, izgradili nove ceste (Tric polje, Sv. Valentina u Adžamovcima, ceste u Rešetarima i prvi kružni tok, sada novi kružni rok na DC51 i realizacija iste koja će uskoro završiti, stvaranje nove katastarske općine Zapolje, nova izmjera u Rešetarima i Adžamovcima, uskoro u Brđanima, uredili smo domove i iste legalizirali, proveli upis komunalne infrastrukture, koji je izniman posao jer su tisuće k.č. upisane u naše knjige. Puno je imovinsko pravnih odnosa riješeno kao i katalog općinskih nekretnina, sportska infrastruktura, dobili smo niz građevinskih dozvola za gradnju i dogradili zgradu općine, ustrojili Jedinstveni upravni odjel po svim standardima i proveli preko dvadeset pet EU projekata financirano EU novcem bez ijedne greške ili kaznenog prekršaja, od toga i dva EU projekta kao jedina općina u RH sa ministarstvom državne uprave sudjelovali u projektu Jačanje integriteta javne uprave. Veliki su to svi projekti, bili su izuzetno skupi u odnosu na naš proračun, a sve smo to realizirali svojim znanjem bez tuđe pomoći, upornim radom i željom da vratimo sjaj našim selima da budemo najbolji, a to i jesmo, te ugled Općine Rešetari podigao na visoku stepenicu.
Novi vrtići i dječja igrališta, opremljenost i standard vrtića nema nitko kao Rešetari, veliki naglasak ste dali i energiju u tom pravcu?
Da, to je pronatalitetna politika, roditelji rade, a djecu treba netko čuvati. Ogromna ulaganja su bila u vrtiće u zadnjih 4-5 godina, preko 5 milijuna eura. Naša djeca su sada zbrinuta i to po cijeni od 90 eura mjesečno, tj. 4,35 eura dnevno po djetetu. Prije dvije godine započela nam je sa radom i kuhinja u vrtiću pa djeca imaju dva obroka i dvije užine što je visoki standard. Očekujem zbog naseljavanja i dobrog razvoja općine da ćemo u tom nekom vremenu morati imati veće kapacitete, zato smo u Adžamovcima uredili dva područna objekta za smještaj sve djece, imamo dvije jasličke skupine i tri skupine odrasle djece što nemaju ni gradovi, zato je i ponos velik na odrađenom poslu u ovome segmentu i tu nećemo stati.
Rekli ste da očekujete naseljavanje u vaš kraj, u čemu je tajna?
Pa evo ušli smo u Nacionalni plan stambenog zbrinjavanja u RH među 79 gradova i općina te ćemo uskoro započeti graditi više stambeni objekt od šest stanova jer nam se javilo preko 15 mladih obitelji u anketnom pitanju za rješavanje tog pitanja i useljavanja u našu općinu. Novac za izgradnju osiguran je iz EU fondova, ruralnog proračuna i manjeg dijela iz proračuna općine Rešetari. Stanovi su od 55m2 do 85 m2 i na tome nećemo stati, plan je graditi još jedan stambeni blok za mlade te upravo omogućiti mladima stambeno rješenje i olakšati životne okolnosti mladima.
Dosta ste bili ljuti na državnu administraciju, sporost, kao i županiju na nedosljednoj pomoći?
Kao jedan od problema izdvajam probleme čestih mijenjanja zakona oko vlasništva zemljišta u državnom vlasništvu pa povratak toga zemljišta općinama i gradovima i to su vam daljnji procesi koji traju preko pet godina i koji vas iscrpljuju da se i najveći eksperti nabi snašli, a onda i političke igre koje vas bace u očaj i držanje u ladicama predmete te mijenjanje pravila kako za koga. Zato smo tek nedavno dobili građevinsku dozvolu za poduzetničku zonu Rešetari nakon prijeđene golgote i puta koji smo prošli i još nam ostaje stepenica završiti sa županijom potpis ugovora za zemljište zone Rešetari, ali doći će to uskoro, kao i za sportski centar Rešetari.
Znamo gdje je problem pa se zato nadamo da ćemo promijeniti tamnu stranu politike i ljudi u RH jer se zato nismo borili za vrijeme Domovinskog rata, želeći bolju Hrvatsku i odgovornost svakoga pojedinca, nebitno kojoj politici pripadamo.
Dugo pratim da kupujete zemlju za općinu, zašto?
Općina nije imala svog vlastitog zemljišta za širiti svoje planove unutar općinskog centra, zato morate imate pogled u idući pet do deset godina, morali smo stvoriti snagu proračuna za takvo što, zato sada možemo ići u ovakve stambene investicije kao i sportsku komunalnu infrastrukturu, da to nismo napravili na vrijeme, ne bismo sada puno toga mogli izvoditi i graditi. Zato hvala građanima na razumijevanju i što imaju osjećaj pripadnosti da se općina i centar Rešetara moraju razvijati u svim segemntima.
Nedavno ste donijeli izmjene prostornog plana općine, sada idete na realizaciju e-prostorni planovi, što je to?
Digitalizacija prostornih planova je dio standarda koje nam donosi EU, te će isti doživjeti transformaciju kvalitetne dostupnosti i olakšat će precizno tumačenje, a i nama u JLS-e rješavati probleme u prostoru jer se ljudi neodgovorno ponašaju prema prostoru i grade bez pitanja ikoga pa i općine, uskoro tome dolazi kraj, reda mora biti, zna se tko voli nered, svjedoci smo toga svi. Od pregrađenosti zemljišta, gradnje vikendica, prilaza, pa narušavanja zelenih površina sve će biti precizno predviđeno i tako ćemo zaštititi prostor. Naša naselja moraju imati ugodan način života, ovim planom to ćemo i dobiti, a i građani će sami moći sebi organizirati prostor te bi i projektima uvelike olakšalo daljnje projektiranje kako pravnim tako i fizičkim osobama.
Kakva je povezanost općine sa cestama županije kada je u pitanju javni prijevoz, kakve su vam ceste?
Ceste su nam solidne, mogu reći čak i vrlo dobre kakve su drugdje i na tome se puno radilo i radit ćemo i dalje, mogu obećati velike daljnje poduhvate po tom pitanju. Podići ćemo dinamiku izgradnje novih cesta, parkinga i nogostupa kao i dva pješačka mosta te jedan cestovni i to već u ovoj godini.
Što se tiče linija javnog prijevoza jako je zastario i vozni red ne zadovoljava sadašnju situaciju, ali te linije imaju karakter međužupanijskih linija i tu je odgovorna županija. Urediti promet na cijeloj županije trebao bi biti prioritet jer znamo kako se ponašaju autobusni prijevoznici, a željeznice su nam već dugo veliki problem. Treba raspisati nove natječaje i nove standarde autobusnog putničkog prijevoza kao i školskog prijevoza i smatram da ćemo u ovom novom mandatu puno toga rješavati po tom pitanju.
Što je sa poduzetničkom zonom Rešetari, dugo se čekala, dali će krenuti njen razvoj?
Hoće u ovome mandatu, veliki je to posao i sam sam ga vukao uz Jedinstveni upravni odjel. Morat će se osnovati javna ustanova „Poslovna zona Rešetari“ i tim ljudi koji će preuzeti danji razvoj iste i dati alate u ruke. Tko razumije ove teme odradio sam veliki posao, a za dalje treba tim, koji će postaviti uvijete za napredak i razvoj zone. Tu moramo promatrati i razvoj lokalnog poduzetništva, motivirati ljude za nova osnivanja poduzeća, te da Rešetari moraju stvoriti u zoni više radnih mjesta od broja svojih stanovnika i to nam mora dati prednost mjesta gdje živimo. Tko dođe živjeti u naša sela mora imati i posao tada ćemo rasti i kao općina i sami mještani.
Kako stojimo sa projektom za sportsko-rekreacijski centar Rešetari i sportskom infrastrukturom?
Projekti su gotovi, već dio imovinsko pravnih poslova je također gotov, preostaje samo sa županijom riješiti predmet iz ladice, ali nadam se uskoro.
Da smo to imali, garantirano bi novo nogometno igralište u Rešetarima bilo već gotovo, ali obećavam uskoro i to dolazi na red. Postoji niz aktivnosti zbog kojih još nije došlo do realizacije, ali ne našom krivicom, oni koji će se prepoznati u ovome neka im ide na dušu. Uskoro nogometni teren u Gunjavcima dobiva novu dimenziju uređenja, Brđane smo osvijetlili novim reflektorima i pomogli urediti svlačionice, a uskoro ćemo u funkciju staviti i igralište u Adžamovcima. Sport je bitan za naš kraj. Sve terene smo imovinsko pravno riješili, čak imamo plan u Adžamovcima napraviti nogometni teren umjetne trave za sve sportske klubove. Puno ćemo raditi u budućnosti na tim planovima.
Imate dvije osnovne škole, iako niste osnivač što činite na njihovom razvoju?
Mnogo, zaista. Škola u Rešetarima neki dan je dobila građevinsku dozvolu za dogradnju, ali nismo zadovoljni jer se županija nije držala dogovora te su smanjili kvadraturu prostora i smanjeni su gabariti, bez da se nas pitalo, a školski odbor politici je odšutio po tom pitanju. Ipak općina je završila informatizaciju škole i sada sve učionice imaju pametne ploče, uz didaktiku što je strašan napredak. Provodimo niz projekata i to međunarodnih za školu iz Rešetara i mogu reći da se osnivač baš i ne trudi po tom pitanju. Škola u Adžamovcima također ide u nadogradnju i energetsku obnovu, ali područne škole nam ostaju sa sve manje djece kao i same škole. Općina je mnogo napravila za školstvo iako joj to nije baš obveza i često se to ne prizna općini, osnivač je politiku uveo u škole što nije dobro, ali nadam se boljim vremenima.
Kakvi su planovi za sljedeći mandat?
Jedan veliki upitnik je prvo 18. svibanj, treba dobiti sud građana dali smo dobro radili i dali će nam dati pravo da vodimo općinu i dalje. Mnogo je toga za raditi i to nas nije i neće umoriti. Stara biblijska izreka kaže, „Žita je puno, žeteoca malo“. Velika smo ulaganja donijeli u općinu, silne milijune, a općinski proračun je mali i od malo napravili smo puno. Tim ljudi u vijeću, jedinstveni upravni odjel na čelu sa pročelnicom i mojom malenkosti radio je odgovorno i nadam se da će i dalje raditi na razvoju općine i želji da budemo još bolji.
Brendiranje općine mi je na prvom mjestu novog mandata i osnivanje turističke zajednice općine, „Go green Rešetari“ projekt kojim će se ozeleniti sa tisuću stabala sva sela i zadovoljiti zelenu politiku, izgraditi šetnicu i urediti centar Rešetara, osnovati ustanovu „Poslovna zona Rešetari“ i započeti gradnju iste, sportski-centar Rešetari, postaviti fotonaponske energane na sve javne objekte, energetski obnoviti javne objekte (Adžamovci, Zapolje) i dograditi druge domove u Bukovici i Brđanima i nogostupi i ceste i poljski putevi, dom za mlade u Rešetarima za zabave u zatvorenom prostoru, nova dječja igrališta, dnevni boravak za umirovljenike, spomen objekt hrvatskim braniteljima, izgradnja optičke mreže koja omogućava minimalno 100 mbit/s širokopojasni internet za sva domaćinstva, dograditi vanjsku rasvjetu, započeti izgradnju kulturnog centra u Rešetarima, arheološke daljnje radove i spomen obilježje kralju Ivanu Zapoljskom te završiti izmjere i katastre nekretnina cijele općine i svih naselja te sada kada završavamo osnivanje katastarske općine Zapolje, osnovati katastarsku općinu Bukovica ( jer je sada ista kao Baćindol). Veliki su to zahvati, imamo znanje kao sve ovo realizirati i započeti u novom periodu.
Niste spominjali vjerske zajednice, crkve, groblja?
Za nas je to krucijalna priča i tu pomažemo mnogo upravo crkve i župnike jer nam je vjerski život bitan. Voljeli bi smo da i drugi pomažu, ali treba se nadati boljoj volji vjernika da pomažu župe uz općinu. Pa nije novi požeški biskup uzalud izabrao prvi izlaz iz Požege upravo u Rešetare sa još tri biskupa to nama puno znači. Groblja radimo i uređujemo kontinuirano, tako ćemo to činiti i dalje. Slijedi nam izgradnja mrtvačnice u Zapolju. Posebno uređenje najstarije crkve Sv. Ive na groblju u Rešetarima, Crkve sv. Roka u Brđanima, crkve Velike Gospe u adžamovcima te tornja crkve sv. Andrije u Drežniku.Uz komunalni pogon i sve što radimo za zajednicu vrlo je bitno da dajemo uslugu i pomoć građanstvu od sahrana do drugih usluga.
Znamo da volite udruge, dali oni uzvraćaju uloženo?
Uvijek je pitanje ako izdvajate preko 160.000 eura u rad udruga i još preko 500.000 eura u infrastrukturu udruga, jeli dosta i dali se vraća uloženo kroz život zajednice i prepoznatljivost ozbiljne i građanske zajednice, ja bi rekao da se vraća. Udruge su mi bitne i moramo ih držati kao kap vode na dlanu, jer one daju smisao života jedne zajednice.
Šta Vas čini sretnim u ovom mandatu?
Ljudi, i sve što smo prošli zajedno, od korone, poplava, oluja, požara i potresa, od svake pomoći kome smo pružili pa i najmanju sitnicu, a bilo je mnogo toga. Mnogi projekti koje smo realizirali i koji su u tijeku. Preko granične suradnje sa prijateljskim općinama, nova znanja, posjet premijera Bavarske i pomoći Austrije , čelni ljudi vlade i mnogi drugi. Posebno skori završetak uređenja doma u Adžamovcima, posebno potkrovlja sa sobama i 50 kreveta za nove potrebe udruga i posjetitelja. Ma sve me čini sretnim što smo stvorili jer ovo je naša općina i za naše ljude se borimo, tako sam odgojen, a to sam želio i u ratu, ljepšu i bolju domovinu, a posebno sredinu u kojoj živim kao i svi mi građani, no moramo svi biti kao jedno, a ne da svatko vuče kako mu volja.
Uključenost građana u općinske priče?
Siguran da smo bili bolji od dobroga, siguran sam kao i na sve da ima i primjedbi, ali teško je udovoljiti svima, no komunikacija je bila solidna, pa mogu reći i odlična. Ja i moj tim se trudimo maksimalno, kolege su susretljive, pokušavamo riješiti stvari koje i nisu u našoj nadležnosti, ljudi nam dolaze sa svim i svačim, ne moraju oni to sve ni znati, trudimo se maksimalno da ih uputimo u stvari, potrudimo se za našu nadležnost koju možemo riješiti, a često i ne možemo.
Ono što bi pomoglo da država spusti još nekoliko funkcija i nadležnosti i da nam da za to još više novca da nam bude lakše. Ljudi bi bili puno zadovoljniji da mogu svoje stvari rješavati unutar svoje općine, a ne da ih moramo za neke stvari slati izvan općine. Inače u Europi je praksa da se gotovo 20% javno prikupljenih sredstava spusti na najnižu lokalnu razinu, kod nas kad maknete grad Zagreb, sve ostale JLS-e ne uprihode ni 8% javnog prihoda, a vrlo je zanimljivo da smo često tema problema ustroja i financiranja države . Manje od 8% financija se slijeva u naše proračune, a pokušava se cijelo vrijeme na nama uštedjeti. To je nevjerojatno i pitam se zašto je to tako pa ću se obraniti uzrečicom starih Rimljana : „Nikad nije previše onog čega treba najviše – novca“.
