Naziv je izložbe otvorene 15. studenoga u Gradskom muzeju Nova Gradiška. Prezentira značajno i slojevito materijalno naslijeđe koje je, uz povijesna istraživanja, potvrđeno i terenskim pregledima, arheološkim istraživanjima te konzervatorsko-arheološkim istražnim radovima na i oko crkve sv. Nikole. Na izložbi je putem 11 panoa s fotogarfijama i tekstom prikazano zatečeno stanje pilikom početka istraživanja 2012. na crkvi sv. Nikole u Zapolju, potom istražni radovi, obnova i sadašnje stanje, kao i antičko nalazište Puharine te ostatci utvrđenoga plemićkoga grada na položaju Gradine ili Jakeševa Gradina. Također su izloženi ulomci pronađene keramike te nekoliko metalnih predmeta i nešto stakla. Uz pozdravne riječi okupljenima se obratila dr. Marija Mihaljević ravnateljica Gradskog muzeja Nova Gradiška i na početku istaknula kako ovu izložbu potpisuje više autora. Dakle to su dr. Marija Mihaljević GMNG, Hrvoje Kalafatić, Institut za arheologiju u Zagrebu, Ratko Ivanušec, Ministarstvo kulture RH, Konzervatorski odjel SB, Danimirka Podunavac, Arheološki muzej Osijek, Marina Matković-Vrban, vanjska suradnica GMNG. Autori ostalih tekstualnih priloga su: Marija Karbić, Institut za povijest u Zagrebu, Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, Siniša Radović, HAZU, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara i Mislav Čavka, KBC Rebro.
-Povijesna vrela od sredine 13. st. navodila su kako su spomenuti posjedi u Zapolju oko crkve sv. Nikole pripadali plemićkom rodu Borića, a već u 14. st. obitelji Zapolje koja se naglo uzdigla i pored velikih zasluga ostavila i neslavan trag olakšavši Osmanlijama da zbog građanskoga rata lakše zauzmu Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Te su povijesne činjenice poznate, ali za starija vremenska razdoblja se nije znalo gotovo ništa sve do 1971. godine kada je otkriveno antičko nalazište Puharine. Terenskim pregledom i arheološkim istraživanjem 2015./2017. godine otkriveno je naselje i nekropola iz razdoblja kasne bronce i naselje iz razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Ipak je na tom prostoru najznačajnija crkva sv. Nikole kao primjer sakralnog graditeljstva iz vremena uspona plemićkih rodova, izvorno romaničko-gotička te kasnije događivana u baroknom I historicističkom stilu. Nekoliko kilometara dalje terenskim je pregledom utvrđeno i postojanje utvrđenog plemićkog grada s utvrdom na položaju Gradine ili Jakeševa Gradina- istaknula je dr. Mihaljević, a to je, među ostalim napisano i u uvodu pratećeg Kataloga ove vrijedne izložbe čije tiskanje je financiralo Ministarstvo kulture RH, Brodsko-posavska županija i Općina Rešetari.
O zaštitno arheološkim istraživanjima lokaliteta Zapolje u 2017. godini i nalazima govorila je arheologinja Daminirka Podunavac, a izložbu je otvorio Željko Kolaković, zamjenik načelnika općine Rešetari te naglasio, kako, iako su istraživanja I nalazi zaustavili radove na području Rešetara, ipak su stanovnici ove općine dobili vrijedne nalaze o dijelu povijesti svoga kraja što izuzetno veseli.-Općina Rešetari I nadalje će prema mogućnostima pomoći u ovim istraživanjima, rekao je, među ostalim Kolaković.
Izložba će u Gradskom muzeju Nova Gradiška biti otvorena dva tjedna i može se svakodnevno razgledati, a potom će biti postavljena u prostoru OŠ Vladimira Nazora u Adžamovcima te potom u OŠ Ante Starčevića u Rešetarima.
-Svrha je i cilj sve ove i buduće rezultate prenijeti stručnoj i široj javnosti kako bismo makar jednim dijelom rasvijetlili promjene i tijek prohujaloga vremena i života na ovim prostorima te ih utkali u kulturno nasljeđe Slavonije kao dijela sjeverne Hrvatske i ostavili u naslijeđe svima koji vole svoje korijene i zemlju s koje potječu- naglašeno je u zaključku otvorenja izložbe.
