Općina Rešetari

Detalji: Objavljeno: 29 Siječanj 2014

povijest 01 U popisu naselja Požeške kotline iz 1407. godine nalazimo i selo Rešetari, tada zvano Resetarowich villa. Nakon dvadeset godina Rešetari se spominju kao područje koje je bilo u vlasništvu porodice Gorjanski. Početkom XVI. stoljeća prelazi u vlasništvo cerničke obitelji Dežević . U popisu naselja iz 1514. navodi se pod imenom Rešetarovci.

Ovo relativno mirno razdoblje prekinuto je turskom okupacijom 1536. godine , kada i Rešetari mijenjaju vlasnika. U ratnom periodu spominje se kraljevska darovnica Ferdinanda I. Ivanu i Mirku Rešetarskom - Bornemisi imanja Rešetari, Drežnik, Mutnik i Dobočac darovnicom od 25. rujna 1563. godine. Unatoč darovnicama braća Rešetarski – Bornemisi mogli su biti samo titularno posjednici Rešetara jer je tursko prisustvo već bilo učvršćeno, kako nad Rešetarima tako i nad ostalim naseljma Srednje Posavine i većeg dijela Požeške kotline. Turci koriste sukobe između pristaša Ferdinanda Habsburškog i Ivana Zapolje (uzrokovane pretendencijom na upražnjeno mjesto Ugarsko – hrvatskog prijestolja), uništavanjem slavonske ekonomije, ne bi li time usporili ili onemogućili efikasnu obranu Slavonije.

Rešetari se u 150 godina turske prisutnosti i vladavine ne spominju kao povijesna i zemljopisna odrednica. Tek kao istočna granica novoosnovanog Turskog carstva spominju se potok Rešetarica i Gornja Orljava. Pretpostavlja se da su Rešetari u tom razdoblju svedeni na par kuća zbog povlačenja stanovništva u sjeverozapadne krajeve ili na okolne obronke Psunja. Prilike na rubnim područjima carstva bili su mnogo teže nego u centralnim dijelovima, jer je graničarsko područje bilo izloženo upadima i pljačkaškim pohodima zaraćenih strana.

Oslobađanje Slavonije započinje turskim porazima kod Beča i Siska. Posavska naselja oslobađa Ljudevit Badenski, dok cijelo područje konačno prelazi iz turskih ruku prodorom hrvatsko – austrijske vojske pod komandom generala Croya. Tek potpisivanjem mira u Srijemskim Karlovcima 26. siječnja. 1699. godine, Rešetari i sva naselja sjeverno od Save oslobađaju se turskog prisustva. Turska odsutnost nije obilježila napredak Slavonije, nego teško poglavlje pod Habsburškom krunom. Novi period Slavonske povijesti obilježio je stvaranje specifičnog vojnog sustava tzv. Vojne krajine.

U izvještaju iz 1660. godine franjevac Petar Nikolić navodi da se u selu Rešetari održava stara katolička crkva sv. Ivana. Poznati pisac i kroničar novogradiškog kraja XIX. stoljeća , Luka Ilić Oriovčanin, u svojim „Lovorikama" obilazi Rešetare te navodi: „ Kod Rešetara niz livade vidi se jedan prostrani krug, vodom podzidanskog zdenca napunjen, bez da ikada presahnjuje. U prostoru vodom opskrbljenom stajaše nekoć tvrđa pod imenom Reštaroc, sad Rešetari, a nekoji ju i Rušerje valjda od rušenja zovu. Jedno nam je od te tvrđe znano da ju je godine 1600. Marko Lapsanović od Turaka oteo, a ovi ju je po njegovom odlasku popravili , da ju je već 1653. kršćani konačno popale i razore, bez da je kasnije Turkom na um došlo da ju popravljaju. Veli sa de je ova tvrđa na obitelj Reštaroc spadala..."

Nakon prestanaka turske opasnosti, bečki dvor odlučio je zadržati krajiški vojni sistem kao stalnu pokretnu vojsku u borbama širom Europe za dinastijske interese kuće Habsburg.

Kraj XIX. i početak XX. stoljeća obilježio je stalan proces naseljavanja novogradiškog područja. U Rešetare ulaze struje Ličana i nešto Gorana, te se naseljavaju raseljeni Hrvati i Srbi iz Bosne. Stara graničarska prometnica Novska-Gradiška-Oriovac omogućuje brz razvoj Rešetara, kao i svih naselja u blizini. Prometnica je označila proces preseljenja naselja sa starih lokacija koja su obično bila smještena na južnim obroncima Psunja. Prvi kartografski prikaz novogradiškog područja, kojeg je izradio časnik novogradiške pukovnije Jakobs 1848/49. godine, pokazuje kako se Rešetari prostiru od prometnice, uz vodotok Rešetarice, između brežuljaka Versela i Čerkenjca do Gostinca na suprotnoj strani.

Franc Stefan Engel u svojim putopisima kroz Slavoniju spominje i opisuje Rešetare: „ Rešetari leže u podnožju planine i zbog toga nisu građeni potpuno u nizu. Stanovnici su katolici, imaju 73 drvene kuće i kapelu , zgradu za časnike od čvrste građe, vojno vježbalište, stan za „furira", strelište i drvenu konjušnicu. Na potoku Rešetarica nalazi se jedna „njemačka vodenica".

Selo Bukovica, smješteno nekoliko kilometara sjevernije od Rešetara, nije bilo u sustavu Vojne krajne već „Civilne Hrvatske" ili „Banovine Hrvatske". To što je uzrokovalo zatvaranje pomoćnog ulaza u Požešku kotlinu, a što je navelo Rešetare da se prvenstveno oslone na svoje nove susjede, novoosnovanu pukovniju Novu Gradišku.

povijest 02 Obiteljski život odvijao se u velikim kućnim zadrugama čija je karakteristika velik broj stanovnika u usporedbi s brojem kuća (1760. godine bilo je 77 kuća i 779 stanovnika). Više generacija i grana obitelji živjelo je pod istim krovom.

Godine 1764. u Rešetare se smješta više časnika Vojne krajine, pa se za njihove potrebe podižu nove zgrade. Nakon ukidanja Vojne krajine jedna od zgrada podignutih u tom vremenu naziva se «liječnički stan». Druga dva stana i vojna pisarna sagrađeni su 1842. godine. Prilikom ukidanja Krajine ustupljen je časnički stan i pisarna za školsku namjenu. U Rešetare se ulazilo s tri strane, pa je selo imalo tri ulice. Naziv ulice s prvog ulaza bio je Bunjevačka. Drugi ulaz ide u pravcu sjevera do zemljišta koje je u prošlosti služilo za vojne vježbe. Ova ulica vodila je do velikog općinskog ratarskog magazina (silos) podignutog 1832. godine, te do stana načelnika Rešetara, pa je zbog toga nosila ime Gospodska. Manje «elitno» stanovništvo bilo je u Cerničkoj ulici. Treća ulica je bila kratka i nosila prigodno ime „Puževa“. Od ostalih gospodarskih zgrada spominju se četiri mlina na potoku Rešetarica, te jedan povrh i jedan ispod sela.

1836. godine Rešetari osnivaju i osnovnu školu. Do tada su se mladi Rešetarčani iz bogatijih obitelji školovali u Novoj Gradiški.

Izgradnjom željezničke pruge došlo je ubrzane kolonizacije stranaca (Nijemci, Česi, Mađari). Prvi Svjetski rat bio je teško razdoblje za Rešetare. Tijekom rata poginulo je 14 „kućedomaćina“.

U periodu Drugog svjetskog rata (1941 – 1945. godine) s ovog prostora se iseljavaju Nijemci, a naseljavaju stanovnici iz pasivnijih krajeva Hrvatske. Osamostaljenjem Republike Hrvatske mijenja se teritorijalni ustroj, te je 1993. godine formirana Općina Rešetari kao samostalna jednica lokalne samouprave. Nakon velikosrpske agresije, dolazi do velikih migracija stanovništva uzrokovanih ratnim prilikama. Nakon završetka Domovinskog rata, područje Općine Rešetari našlo se na putu oporavka, kako u gospodarskom tako i socijalnom smislu. Započeli su radovi na izgradnji infrastrukturne mreže, provode se projekti s ciljem gospodarskog stasanja područja općine, te se Općina polako transformira u relativno razvijenu sredinu privlačnu za život.

Detalji: Objavljeno: 29 Siječanj 2014

opcenito resetari 02 Općina Rešetari smještena je u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije, na prijelazu iz brežuljkastog u nizinsko područje. Sa površinom od 59,42 km2 zauzima 2,93% površine županije.Prema popisu stanovništva iz 1991.g. općina je imala 5627 stanovnika ali su podaci iz 2001.g. pokazali pad nataliteta pa općina danas broji 5090 stanovnika. Općinu Rešetari čini sedam naselja: Rešetari, Adžamovci, Brđani, Zapolje, Bukovica, Drežnik i Gunjavci.

S prometno-zemljopisnog gledišta Općina Rešetari ima vrlo povoljan položaj. Nalazi se na koridorima važne prometne infrastrukture državnih i županijskih cesta i magistralne željezničke pruge. Ovakvim položajem, uz vrlo kvalitetne i brze prometne pravce, prostor općine prelazi u sferu utjecaja Zagreba kao središnje točke RH s jedne strane, županijskog središta Slavonskog Broda s druge strane te relativno ograničenog utjecaja teže dostupnog regionalnog centra Grada Osijeka. Radi dobre prometne povezanosti sa urbanim područjem Požege može se govoriti o povoljnom geografskom položaju Općine Rešetari unutar razvojnog i utjecajnog "trokuta" Nova Gradiška-Požega-Slavonski Brod, uključivo Zagreb i Osijek.

opcenito resetari Na području općine djeluju dvije župske zajednice u Rešetarima i Zapolju. Također djeluju i dvije matične osnovne škole u Rešetarima i Adžamovcima. Od udruga u općini djeluje nekoliko sportskih udruga, dva kulturno umjetnička društva i dvije lovačke udruge. KUD "Rešetari" u suradnji s općinom i posredstvom Hrvatske matice iseljenika njeguje izuzetno dobre odnose s Hrvatima u inozemstvu. U općini djeluju tri vatrogasna društva, a nositelj vatrogasnih aktivnosti je DVD Rešetari, osnovano 1930. godine.

Nositelji privrednih aktivnosti su privatna poduzeća i niz obrtničkih, ugostiteljskih, prijevozničkih i trgovačkih radnji. U Rešetarima se nalazi Tvornica kože "Psunj" koja je počela s radom 80-tih godina prošlog stoljeća. Od ukupno 5500 ha poljoprivrednog zemljišta,obradivo je 3018 ha.

opcenito resetari 01 U tijeku 8 godina od ustroja općine učinjeno je slijedeće: izgrađena je školska sportska dvorana u Rešetarima, dograđena je i adaptirana zgrada osnovne škole u Adžamovcima, obnovljena je mreža javne rasvjete u naseljima, izgrađena su četiri repetitora za prijem programa HRT-a, izgrađene su mrtvačnice na svim grobljima na području općine, dokupljena zemljišta za proširenje groblja, izgrađena je zgrada za potrebe vrtića i ambulante u Rešetarima, obnovljena je telefonska mreža i izgrađene su tri telefonske centrale (Rešetari, Zapolje, Gunjavci), premješten deponij komunalnog otpada iz naselja, ustrojen organizirani odvoz komunalnog otpada iz naselja, riješen problem križanja "Barbara" izgradnjom vezne ceste, izvršena su ulaganja u društvene domove na području općine i izgrađena nova filijalna crkva u Bukovici – župa Rešetari, izgrađena i stavljena u funkciju pošta u Rešetarima, adaptirane crkve u Adžamovcima i Zapolju te dograđena crkva u Drežniku.

U budućnosti najvažniji zadaci su: formiranje stambeno - poslovne zone i zone male privrede, razvijanje industrije u pojasu uz autocestu, izgradnja sustava odvoda otpadnih voda, vodoopskrbnog sustava i plinifikacije općine. Sve to je preduvjet za razvoj gospodarstva na području općine, a samim time i otvaranje radnih mjesta čime bi se smanjio odlazak mladih izvan Hrvatske.

Detalji: Objavljeno: 29 Siječanj 2014

za-ciscu-opcinu-resetari

NAŠA Općina Rešetari je lijepa koliko je čista!!!

Ukoliko primijetite bilo gdje na području Općine:

ilegalna odlagališta otpada (šume, vodotoci, poljoprivredne površine…)

zapuštene javne površine

oštećenje kolnika

oštećenje poljskih putova

zapuštenu kanalska mreža

oštećenje javne imovine

ili neke druge nepravilnosti, iste možete prijaviti na navedenu e-mail adresu.

U prijavi navedite lokaciju, ukratko opišite nepravilnost na koju ste naišli, te ako ste u mogućnosti fotografirajte isto.

Prijava će biti obrađena, a komunalni pogon će u najkraćem mogućem roku sanirati i ispraviti nepravilnosti o čemu ćemo Vas obavijestiti.

KONTAKT: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Detalji: Objavljeno: 29 Siječanj 2014

Uvodni govor

Poštovani posjetitelji,

Osvrnuvši se na proteklih 20 godina od kada je formirana Općina Rešetari, nedvojbeno možemo ustvrditi da su učinjeni veliki pomaci u pravcu razvitka područja općine kao moderne ruralne sredine 21. stoljeća. Naša sadašnjost i budućnost određene su globalnim izazovima. Odgovor na njih je postojanje vlastite vizije jer onaj tko nema vlastite vizije svog razvoja postaje predmetom tuđih želja i interesa. Stoga, iako pred nama svakodnevno niču nove prepreke, naša misija i dalje ostaje nepromijenjena: graditi svoju budućnost u duhu naše bogate tradicije, istodobno nastojeći odgovoriti svim zahtjevima modernog doba, a u zalog generacijama koje tek dolaze. Ne želivši biti tek pasivni promatrači globalnih promjena, sama po sebi nametnula se i izrada službenih web stranica Općine Rešetari. Izradom istih, želja nam je prije svega promovirati našu općinu, prezentirati sve blagodati kojima obiluje, te iako na virtualan način, brojnim Reštarčanima diljem svijeta približiti kutak njihova rodnog ognjišta.

Međutim, u sveobuhvatnim procesima osuvremenjivanja, ne smijemo zanemariti niti ljudske vrijednosti koje u današnje vrijeme užurbanog načina života i svakodnevne strke za priskrbljivanjem materijalnih dobara, sve više bivaju zanemarene. U duhu kršćanske vjere u kojoj smo od pamtivijeka odgajani, nužno je i raditi na osnaživanju ljudskog duha.

U tom kontekstu, posebno bih se osvrnuo na činjenicu posljednjih godina prisutnu minorizaciju Domovinskog rata. Naime, u turbulentnim procesima pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i brojnim unutarnjim političkim previranjima, ne možemo ne oteti se dojmu da su hrvatskih branitelji i Domovinski rat stavljeni na margine vrijednosti našega društva. Iako smo u prošlosti nebrojeno puta bili podjarmljeni, 90-te godine prošloga stoljeća pamtićemo kao vrijeme kada se hrvatski puk uzdignuo i izvojevao najveličanstveniju pobjedu koja će ostati u zalog budućim generacijama, a to je sloboda hrvatskog naroda. Svoj obol toj pobjedi dala je i Općina Rešetari s čijeg područja su brojni naši mještani položili živote na oltar Domovine.

Stoga, naš zajednički cilj mora biti jasno izražen. I dalje stvarati, prosperirati na dobrobit svih nas, ali pri tome ne zanemarujući temelje na kojima smo gradili i postigli sve što danas sa ponosom ističemo.

Na kraju, citirao bih jednu od najvećih ličnosti proteklog stoljeća i poglavara katoličke crkve; pok. Papu Ivana Pavla II koji je pri svom posljednjem posjetu lijepoj našoj istaknuo slijedeće: „Cijena demokracije je velika. Novac kojim se plaća ta cijena izrađuje se od plemenitih kovina čestitosti, razboritosti, poštivanja bližnjega, požrtvovnosti, strpljivosti. Misliti da se ta cijena može platiti nekim drugim novcem, znači izvrgnuti se opasnosti pada pod stečaj. Stoga, potrebno je uložiti sve sile da se izgradi društvo utemeljeno na moralnim vrijednostima urezanim u samu narav ljudskoga bića".
S ovom mišlju, sve Vas srdačno pozdravljam u ime Općine Rešetari!

Načelnik Općine Rešetari
Zlatko Aga

Detalji: Objavljeno: 29 Siječanj 2014

JAVNI POZIV
ZA ISKAZIVANJE INTERESA ZA ULAGANJE U PODUZETNIČKU ZONU REŠETARI 2

Temeljem članka 10. stavak 1. točka 3. i članka 11. stavak 2. Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“ br. 29/02 i 63/07) i članka 47. Statuta Općine Rešetari ( „Službeni glasnik“ 2/09) Načelnik Općine Rešetari dana 24. veljače 2012. godine donosi:

ODLUKU O OBJAVI JAVNOG POZIVA PODUZETNICIMA U SVRHU ISKAZIVANJA INTERESA ZA POSLOVANJE I ULAGANJE U PODUZETNIČKU ZONU REŠETARI 2

Grafički prikaz PDF

1. OPĆI PODACI O PODUZETNIČKOJ ZONI REŠETARI 2

1.1. Sukladno Odluci Općinskog vijeća Općine Rešetari („Službeni glasnik“ Općine Rešetari 4/11) donesena je Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Poduzetničke zone Rešetari 2, gdje je ista označena oznakom 12 odnosno kao zona gospodarske proizvodno-poslovne namjene. Površinama proizvodno-poslovne namjene podrazumijevaju se one površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici zajedno s pomoćnim građevinama smjestiti građevinu proizvodne ili poslovne namjene. Ukupna površina poduzetničke zone Rešetari 2 je 64 000 m2, od čega će se u prvoj fazi realizirati zona na k.č. 2580 k.o. Rešetari površine 42 000 m2 (42 ha). Zona je smještena u neposrednoj blizini autoceste A-3 i državne ceste D-51 koja je povezana s poduzetničkom zonom glavnom mjesnom prometnicom. Uz poduzetničku zonu izgrađena je infrastruktura vodoopskrbe i energetike. Unutar zone moguće je formiranje više građevinskih parcela pri čemu je minimalna veličina površine 900 m2 dok se maksimalna veličina površine određuje ovisno o namjeni odnosno poslovnoj djelatnosti. Oblik i veličina građevinske čestice definirati će se lokacijskom dozvolom. Zona će biti opremljena objektima komunalne infrastrukture (prometnicama, javnom rasvjetom, vodovodnom mrežom, sustavom odvodnje, DTK i električnom energijom, odvodnjom oborinskih voda s površine prometnice) koji su trenutno u fazi projektiranja.

2. PREDMET JAVNOG POZIVA

2.1. U svrhu iskazivanja interesa i poduzetničkih potencijala upućuje se ovaj javni poziv svim poduzetnicima za dostavljanje ponuda (pisama namjere) za ulaganja u poduzetničku zonu.

2.2. Predmet ovog Javnog poziva jest prikupljanje pismenih ponuda (pisama namjere) za iskazivanje interesa poslovanja u poduzetničkoj zoni i to za:

- poslovanje u poduzetničkoj zoni nakon njezina dovršetka,
- sudjelovanje u izgradnji poduzetničke zone prema potrebi pravne/fizičke osobe za buduće poslovanje.

Izražavanje interesa na temelju ovog Javnog poziva u obliku dostavljanja ponude (pisma namjere) za poslovanje u poduzetničkoj zoni Rešetari 2 poduzetniku ne stvara obvezu. U slučaju iskazivanja interesa za sudjelovanjem u izgradnji poduzetničke zone prema potrebi pravne/fizičke osobe za buduće poslovanje moguće je uspostavljanje poslovnih odnosa s Općinom Rešetari temeljem potpisivanja ugovora o poslovnoj suradnji.

2.3. Odluka o poticanju ulaganja u poduzetništvo biti će primijenjena na sve zainteresirane poduzetnike koji namjeravaju poslovati i ulagati u poduzetničku zonu Rešetari 2, a poticajne mjere odnose se na:

1. jednokratno sufinanciranje komunalnog doprinosa
2. sufinanciranje dijela komunalne naknade u razdoblju do tri godine
3. oslobađanje plaćanja naknade za priključenje na vodovod i kanalizaciju
4. oslobađanje plaćanja poreza na tvrtku u prve dvije godine poslovanja
5. pomoć za stručnu izobrazbu ili prekvalifikaciju djelatnika
6. ostale poticajne mjere

Poduzetnička zona Rešetari 2 je poželjno mjesto za ulaganje iz više razloga:

- izrazito povoljan geo-prometni položaj: smještaj uz autocestu Zagreb – Beograd, blizina graničnog prijelaza Stara Gradiška (40 km), blizina graničnog prijelaza i Slobodne zone Slavonski Brod (50 km), blizina Zagreba (130 km)

- prirodni potencijali: očuvan okoliš s niskim stupnjem onečišćenja, bogatstvo poljoprivrednih i šumskih površina

- profesionalna potpora: Općina Rešetari investitoru će osigurati potporu i pomoć pri stručnoj izobrazbi i prekvalifikacijama djelatnika

3. OPĆI UVJETI PONUDITELJA

3.1. Na ovaj Javni poziv mogu se javiti sve fizičke osobe državljani Republike Hrvatske te sve pravne osobe koje imaju sjedište i obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj. Ponuditelji su dužni dostaviti sljedeće:

- podatke o ponuditelju (ime, prezime i adresa odnosno naziv i sjedište),
- izvod iz sudskog registra o registraciji tvrtke ili rješenje iz obrtnog registra
- opis dosadašnjeg poslovanja tvrtke/obrta s odgovarajućim referencama.

Ponuda (pismo namjere) treba sadržavati sljedeće:

- veličinu potrebne građevinske parcele s prijedlogom načina korištenja
- namjenu odnosno djelatnost koja se namjerava obavljati
- kratak opis financijskog plana ulaganja
- kratak opis tehničkog plana ulaganja s rokovima realizacije projekta
- planirani broj novozaposlenih djelatnika
- potrebnu količinu pojedine vrste infrastrukture (za el. energiju – kw, za vodu – m3/h i dr.)

3.2. Sve poslovne ponude (pisma namjere) Općina Rešetari će razmotriti te uzeti u obzir ukoliko su prihvatljive. Prednost pri odabiru imati će ponude poduzetnika čije će programe Općina Rešetari ocijeniti prihvatljivima i deficitarnima te koje otvaraju mogućnosti zapošljavanja.

3.3. Sve ponude (pisma namjere) s prilozima dostaviti u pisanom obliku s naznakom „Ponuda za poduzetničku zonu Rešetari 2“ na adresu V. Nazora 30, 35403 Rešetari zaključno do 15. lipnja 2012. do 12,00 sati.

3.4. Osnovne informacije o lokaciji, prometnoj povezanosti i ostalim podacima o poduzetničkoj zoni Rešetari 2 mogu se dobiti na web stranicama Općine Rešetari (www.resetari.hr). Sve dodatne informacije u svezi ovog Javnog poziva mogu se dobiti u Općini Rešetari.

3.5. Ovaj javni poziv služi prvenstveno za utvrđivanje iskazivanja interesa poduzetnika za poslovna ulaganja u poduzetničku zonu Rešetari 2 te ne obvezuje Općinu Rešetari osim u slučajevima zaključivanja naknadnih ugovora o poslovnoj suradnji.

Klasa: 302-01/12-01/1
Ur. broj: 2178/22-12-1

Rešetari, 24. 02. 2012.