Detalji

Objavljeno: 26 Veljača 2014

Detalji

Objavljeno: 25 Veljača 2014

Antun Petrović, akademski kipar, je zasigurno jedna od najpoznatijih ličnosti Općine Rešetari, a njemu u čast nazvana je I likovna sekcija Kulturno-likovnog društva “Rešetari” čiji su se članovi dosad iskazali na brojim izložbama u zemlji i inozemstvu. Ovaj poznati I priznati Slavonac rođen je u Drežniku 13. lipnja 1900. godine. Osnovnu školu završio je u Rešetarima nakon čega, uz materijalnu potporu uglednih Novogradiščana (Benković, Dieneš, Kruljac, Lobe I dr.), završava Obrtnu školu u Zagrebu (1928.-1932.), te odlazi na studij kiparstva u Munchen. Nakon uspješno završenog studija (1936.) vraća se u rodni zavičaj, te u Rešetarima nekoliko godina stvara samostalno. Od 1939. godine radi kao profesor na Školi za primjenjenu umjetnost u Zagrebu gdje se ističe svojim umjetničkim I pedagoškim radom. Izlagao je uglavnom na izložbama ULUH-a u Zagrebu, a za hrvatsku umjetnost posebno je značajna njegova serija biljnih I životinjskih motiva I dekorativne ornamentike za što je inspiraciju nalazio u dugostoljetnoj tradiciji rezbarenja I izvornog slavonskog stvaralaštva u oblikovanju drveta. Zapaženi su I njegovi portreti slavonskog seljaka, članova obitelji I poznatih Novogradiščana. Nakon umirovljanja na Školi za primjenjenu umjetnost 1976. godine vraća se u Rešetare gdje I okončava svoj život 16. travnja 1979.

Detalji

Objavljeno: 25 Veljača 2014

Ivo Štivičić, dramski pisac i scenarist, rođen je 13. svibnja 1936. u Rešetarima. Nakon završene gimnazije u Novoj Gradiški studirao je na Pravnom I Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od samih početaka televizije u Hrvatskoj radi kao urednik na TVZG, nakon čega se zapošljava na HRT-u. Ovaj sjajan znalac ljudske prirode i neizvještačenog dijaloga, posebno osjetljiv za slavonsko podneblje I problematiku kraja u kojemu je rođen I odrastao, najpoznatiji je po TV klasicima "Kuda idu divlje svinje" I "Tamburaši", te scenarijima prema Krležinim djelima. Ivu Štivičića proslavila je televizija na koju je došao davne još 1958. godine. Počelo je s ekranizacijom drama “Balkon” i “Vražji otok”, nakon kojih se ubrzo proslavio u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, pa su 1961. u Beogradu ekranizirali njegov “Sektor D”. Na vrhuncu slave je bio 1970., kada je prema njegovu predlošku snimljena kultna serija “Kuda idu divlje svinje” . Karijeru u osamdesetima mu je obilježila serija “Putovanje u Vučjak”, a 1992. postao je urednik Dramskog programa HTV-a. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu držao je katedru o dramaturgiji televizijskog scenarija 5 godina. Kao nepoćudnog uklonili su ga s televizije sve do 2000., kada je dobio Nagradu za životno djelo Ivan Šibl za televizijski rad. Nakon toga je otišao u mirovinu. U mirovini se I dalje bavi djelima Miroslava Krleže, te ih postavlja na scenu. Iako je tokom svoje karijere na televiziji napisao brojne drame, svoj prvi kazališni preložak u karijeri stvara 2007. godine prema Krležinoj noveli “Pijana noć 1918.” koju uz pomoć svoje kćeri Tene, također poznate dramaturginje, I u izvođenju teatra Ulysses postavlja na scenu. Neka od navedenih djela na televiziji • 1959. Balkon • 1959. Vražji otok • 1960. Vučjak • 1960. Treći je došao sam • 1961. Treba zaklati pijetla • 1965. Mokra koža • 1966. Mirotvorci • 1967. Jednog dana ili nešto kasnije • 1970. Kuda idu divlje svinje • 1976. Istarska rapsodija 1921. • 1978. Tomo Bakran • 1981. Brisani prostor • 1982. Tamburaši • 1984. Putovanje u Vučjak • 1996. Uskrsnuće nade Filmski scenariji: • 1962. Dvostruki obruč • 1984. Horvatov izbor

Detalji

Objavljeno: 18 Veljača 2014

O povijesti škole

Teško je reći kad je osnovana prva škola u Rešetarima, jer još je mnogo dokumenata u starim arhivima koji iziskuju proučavanja i prevođenje. Zapisi Matije Antuna Relkovića iz 1767. godine, u kojima se navodi kako na našem području ima „dvi skule u varoši Novogradiško koje sve izdaleka prosvijetljuju i daju joj od sebe caklinu“, daju nam za pretpostaviti da je jedna od tih škola bila u Rešetarima, jer su 1760. godine Rešetari bili najveće naselje na području sa 77 kuća i 778 stanovnika.

Ipak, prvi pronađeni dokument o školi seže još iz daleke 1830. godine i zapisan je u „Protocoll Rešetarer Compagnie No 7 Rešetarer Nationalschule“ (Zapisnik rešetaračke kompanije broj 7 Narodna škola Rešetari). Škola je službeno započela sa radom 3. studenog 1830. godine, i radi bez prekida do danas, uz 178 godina rada u kontinuitetu.

Tih godina, u početku postojanja pisalo se guščjim perom u pisanke koje je učitelj sam crtao. Od tih dana do danas, ostvarena su iznimna dostignuća koja s ponosom nosimo. Zajednička nit koja se proteže kroz cjelokupno djelovanje naše škole, a kojoj možemo zahvaliti gotovo dva stoljeća postojanja, upravo je neizmjerna volja i entuzijazam ljudi koji su radili i odgajali generacije naše djece. U 178 godišnjem životu i razvitku Osnovne škole u Rešetarima neizbrisiv trag su ostavili mnogi učitelji. Od prvog učitelja gosp. Mihaela Petrovića, pa Ivana Bunjevca, Nikole Cetine, Milana Podgornjaka, do Duška Batala i Tihomira Batala - današnjeg ravnatelja.

O imenu osnovne škole

Nakon drugog svjetskog rata pa sve do 1990. godine Osnovna škola u Rešetarima nosila je naziv "Josip Oršulić- Braco". Održavanjem prvih višestranačkih demokratskih izbora, te osamostaljenjem Republike Hrvatske dolazi do krucijalnih promjena u cjelokupnom društvu, a što je utjecalo i na odluku o promjeni imena škole. Tako je Zbor radnika škole u kolovozu 1990. godine donio odluku da će škola umjesto dotadašnjeg "Josip Oršulić-Braco" nositi ime velikana hrvatske povijesti Ante Starčevića.

Prigodna svečanost upriličena je 17. siječnja 1991. godine, a čast otkrivanja ploče s nazivom škole na pročelju zgrade i otkrivanje lika Ante Starčevića u holu škole povjerena je tadašnjem gradonačelniku Nove Gradiške gosp. Zdravku Sokiću.

Tako u prostoru škole, tik uz lik Ante Starčevića stoji slijedeći tekst:

„Političar, ideolog, pučki prosvjetitelj i narodni tribun dr. Ante Starčević rođen je 23. svibnja 1823. godine u selu Žitniku kraj Gospića, a umro 28. veljače 1896. godine u Zagrebu. Kao narodni zastupnik Starčević je s prekidima djelovao u Hrvatskom saboru punih 30 godina. Svoj prvi govor izrekao je u Hrvatskom saboru 15. svibnja 1861. godine i do svog posljednjeg 17. kolovoza 1892. imao ih je više od osamdeset. Svi njegovi govori oslikavali su složenost hrvatske politike u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, ali i najbolje, cjelovito prikazuju Starčevića kao umnog, smjelog borca za hrvatsku suverenost."

Ante Starčević i Eugen Kvaternik, vođe Stranke prava, zastupaju izrazito hrvatsku nacionalnu i državnu ideju, istupaju s programom potpune samostalnosti Hrvatske, utemeljene na načelu nacionalnog suvereniteta, a na osnovama prirodnog i državnog hrvatskog prava.

Plan kulturne i javne djelatnosti škole

Plan kulturne i javne djelatnosti škole detaljno se planira svake godine, te se kao iznimno bitan segment nalazi u Godišnjem planu i programu, kao temeljnom aktu škole.

Između ostalog, izdvojit ćemo neke važnije sadržaje, akcije i projekte koji se provode u obrazovno- odgojnom sustavu naše škole:

• Projekti u području ekologije, s ciljem edukacije i razvitka svijesti mladih naraštaja o zaštiti okoliša kao neizostavnog segmenta ljudskog življenja

• Obilježavanje međunarodnog Dana planete Zemlje i Dana zdravlja kao i prigodne akcije, sustavno se provode tijekom cijele godine, jer odnos prema samome sebi i okolišu koji nas okružuje predstavlja sveobuhvatnost ljudskog postojanja koji ne smijemo zanemariti

• Humanitarni programi obuhvaćaju povezivanje i suradnju škole sa brojnim humanitarnim udrugama, s ciljem uključivanja naših učenika u projekte kojima želimo razviti svijest o nužnosti pomaganja najpotrebitijim članovima u zajednici - siromašnima, bolesnima, starima i nemoćnima

• Obilježavanje „Dana kruha“ koje zauzima istaknuto mjesto u našoj školi jer predstavlja svečanost zahvale i blagovanja posvećenih darova zemlje u kojima svakodnevno uživamo

• Proslava Dana škole, nacionalnih praznika, blagdana, te brojnih drugih događanja u kojima naši učenici raznovrsnim programima i akcijama doprinose obilježavanju istih.
Škola danas

Ove godine u školu "Ante Starčević" u Rešetarima upisano je 260 djece koji su podijeljeni u 12 razrednih odjela. Ravnatelj škole je Tihomir Batalo.

Ton svim kulturnim i javnim događanjima u školi kroz godine davali su Kulturno umjetničko društvo, Klub mladih tehničara i sportske sekcije koje djeluju u okviru škole. Učenici tih sekcija svoja znanja i umijeća pokazuju na smotrama i raznim natjecanjima školskog, međuškolskog ili višeg ranga.
Literarna i likovna sekcija prezentiraju svoje radove na svim školskim natjecanjima, ali i brojnim natječajima, te u časopisima. Stalni su sudionici "Susreta malih pjesnika Slavonije i Baranje" u Cerniku.

Dramska sekcija, kao i članovi novinarske sekcije sudjeluju svake godine na "Lidranu". Uređuju i pišu za školske novine.

Klub mladih tehničara je kroz višegodišnje djelovanje i velik broj entuzijasta i mladih zaljubljenika u tehniku donio školi mnogo priznanja, plaketa i nagrada.

Nikako ne smijemo izostaviti ni rad školskog zbora, tamburaške sekcije kao ni naše mažoretkinje jer su oni svi važan dio svake priredbe, kako vizualno, tako i zvučno.

Sportski klub škole bez prekida djeluje od 60-tih godina prošlog stoljeća. Učenicima su najzanimljivije nogometna, košarkaška i rukometna sekcija. Povremeno u sportskoj sekciji još djeluju i atletska sekcija, šah i streljaštvo.

Najposjećenije su priredbe za Dan škole, Valentinovo, Dan državnosti, te ostale priredbe vezane uz druga događanja u školi, gdje učenici pokazuju znanja i vještine stečena tijekom školske godine.
Katolički vjerski odgoj i obrazovanje, pod nazivom vjeronauk ponovo je uveden 1991./1992. godine kao izborni predmet u škole, pa tako i u našu školu. Sadašnja vjeroučiteljica je Vesna Vlaović, ali nikako ne smijemo zaboraviti ni našeg župnika vlč. Luku Slobođanca, koji su svojim predanim radom velika poveznica škole i crkve u zajednici.

Važno je spomenuti i suradnju roditelja naših učenika bez kojih bi ponekad bilo teško, pa čak i neostvarivo, postići sve ono što smo dosad ostvarili.