Detalji

Objavljeno: 18 Veljača 2014

O povijesti škole

Teško je reći kad je osnovana prva škola u Rešetarima, jer još je mnogo dokumenata u starim arhivima koji iziskuju proučavanja i prevođenje. Zapisi Matije Antuna Relkovića iz 1767. godine, u kojima se navodi kako na našem području ima „dvi skule u varoši Novogradiško koje sve izdaleka prosvijetljuju i daju joj od sebe caklinu“, daju nam za pretpostaviti da je jedna od tih škola bila u Rešetarima, jer su 1760. godine Rešetari bili najveće naselje na području sa 77 kuća i 778 stanovnika.

Ipak, prvi pronađeni dokument o školi seže još iz daleke 1830. godine i zapisan je u „Protocoll Rešetarer Compagnie No 7 Rešetarer Nationalschule“ (Zapisnik rešetaračke kompanije broj 7 Narodna škola Rešetari). Škola je službeno započela sa radom 3. studenog 1830. godine, i radi bez prekida do danas, uz 178 godina rada u kontinuitetu.

Tih godina, u početku postojanja pisalo se guščjim perom u pisanke koje je učitelj sam crtao. Od tih dana do danas, ostvarena su iznimna dostignuća koja s ponosom nosimo. Zajednička nit koja se proteže kroz cjelokupno djelovanje naše škole, a kojoj možemo zahvaliti gotovo dva stoljeća postojanja, upravo je neizmjerna volja i entuzijazam ljudi koji su radili i odgajali generacije naše djece. U 178 godišnjem životu i razvitku Osnovne škole u Rešetarima neizbrisiv trag su ostavili mnogi učitelji. Od prvog učitelja gosp. Mihaela Petrovića, pa Ivana Bunjevca, Nikole Cetine, Milana Podgornjaka, do Duška Batala i Tihomira Batala - današnjeg ravnatelja.

O imenu osnovne škole

Nakon drugog svjetskog rata pa sve do 1990. godine Osnovna škola u Rešetarima nosila je naziv "Josip Oršulić- Braco". Održavanjem prvih višestranačkih demokratskih izbora, te osamostaljenjem Republike Hrvatske dolazi do krucijalnih promjena u cjelokupnom društvu, a što je utjecalo i na odluku o promjeni imena škole. Tako je Zbor radnika škole u kolovozu 1990. godine donio odluku da će škola umjesto dotadašnjeg "Josip Oršulić-Braco" nositi ime velikana hrvatske povijesti Ante Starčevića.

Prigodna svečanost upriličena je 17. siječnja 1991. godine, a čast otkrivanja ploče s nazivom škole na pročelju zgrade i otkrivanje lika Ante Starčevića u holu škole povjerena je tadašnjem gradonačelniku Nove Gradiške gosp. Zdravku Sokiću.

Tako u prostoru škole, tik uz lik Ante Starčevića stoji slijedeći tekst:

„Političar, ideolog, pučki prosvjetitelj i narodni tribun dr. Ante Starčević rođen je 23. svibnja 1823. godine u selu Žitniku kraj Gospića, a umro 28. veljače 1896. godine u Zagrebu. Kao narodni zastupnik Starčević je s prekidima djelovao u Hrvatskom saboru punih 30 godina. Svoj prvi govor izrekao je u Hrvatskom saboru 15. svibnja 1861. godine i do svog posljednjeg 17. kolovoza 1892. imao ih je više od osamdeset. Svi njegovi govori oslikavali su složenost hrvatske politike u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, ali i najbolje, cjelovito prikazuju Starčevića kao umnog, smjelog borca za hrvatsku suverenost."

Ante Starčević i Eugen Kvaternik, vođe Stranke prava, zastupaju izrazito hrvatsku nacionalnu i državnu ideju, istupaju s programom potpune samostalnosti Hrvatske, utemeljene na načelu nacionalnog suvereniteta, a na osnovama prirodnog i državnog hrvatskog prava.

Plan kulturne i javne djelatnosti škole

Plan kulturne i javne djelatnosti škole detaljno se planira svake godine, te se kao iznimno bitan segment nalazi u Godišnjem planu i programu, kao temeljnom aktu škole.

Između ostalog, izdvojit ćemo neke važnije sadržaje, akcije i projekte koji se provode u obrazovno- odgojnom sustavu naše škole:

• Projekti u području ekologije, s ciljem edukacije i razvitka svijesti mladih naraštaja o zaštiti okoliša kao neizostavnog segmenta ljudskog življenja

• Obilježavanje međunarodnog Dana planete Zemlje i Dana zdravlja kao i prigodne akcije, sustavno se provode tijekom cijele godine, jer odnos prema samome sebi i okolišu koji nas okružuje predstavlja sveobuhvatnost ljudskog postojanja koji ne smijemo zanemariti

• Humanitarni programi obuhvaćaju povezivanje i suradnju škole sa brojnim humanitarnim udrugama, s ciljem uključivanja naših učenika u projekte kojima želimo razviti svijest o nužnosti pomaganja najpotrebitijim članovima u zajednici - siromašnima, bolesnima, starima i nemoćnima

• Obilježavanje „Dana kruha“ koje zauzima istaknuto mjesto u našoj školi jer predstavlja svečanost zahvale i blagovanja posvećenih darova zemlje u kojima svakodnevno uživamo

• Proslava Dana škole, nacionalnih praznika, blagdana, te brojnih drugih događanja u kojima naši učenici raznovrsnim programima i akcijama doprinose obilježavanju istih.
Škola danas

Ove godine u školu "Ante Starčević" u Rešetarima upisano je 260 djece koji su podijeljeni u 12 razrednih odjela. Ravnatelj škole je Tihomir Batalo.

Ton svim kulturnim i javnim događanjima u školi kroz godine davali su Kulturno umjetničko društvo, Klub mladih tehničara i sportske sekcije koje djeluju u okviru škole. Učenici tih sekcija svoja znanja i umijeća pokazuju na smotrama i raznim natjecanjima školskog, međuškolskog ili višeg ranga.
Literarna i likovna sekcija prezentiraju svoje radove na svim školskim natjecanjima, ali i brojnim natječajima, te u časopisima. Stalni su sudionici "Susreta malih pjesnika Slavonije i Baranje" u Cerniku.

Dramska sekcija, kao i članovi novinarske sekcije sudjeluju svake godine na "Lidranu". Uređuju i pišu za školske novine.

Klub mladih tehničara je kroz višegodišnje djelovanje i velik broj entuzijasta i mladih zaljubljenika u tehniku donio školi mnogo priznanja, plaketa i nagrada.

Nikako ne smijemo izostaviti ni rad školskog zbora, tamburaške sekcije kao ni naše mažoretkinje jer su oni svi važan dio svake priredbe, kako vizualno, tako i zvučno.

Sportski klub škole bez prekida djeluje od 60-tih godina prošlog stoljeća. Učenicima su najzanimljivije nogometna, košarkaška i rukometna sekcija. Povremeno u sportskoj sekciji još djeluju i atletska sekcija, šah i streljaštvo.

Najposjećenije su priredbe za Dan škole, Valentinovo, Dan državnosti, te ostale priredbe vezane uz druga događanja u školi, gdje učenici pokazuju znanja i vještine stečena tijekom školske godine.
Katolički vjerski odgoj i obrazovanje, pod nazivom vjeronauk ponovo je uveden 1991./1992. godine kao izborni predmet u škole, pa tako i u našu školu. Sadašnja vjeroučiteljica je Vesna Vlaović, ali nikako ne smijemo zaboraviti ni našeg župnika vlč. Luku Slobođanca, koji su svojim predanim radom velika poveznica škole i crkve u zajednici.

Važno je spomenuti i suradnju roditelja naših učenika bez kojih bi ponekad bilo teško, pa čak i neostvarivo, postići sve ono što smo dosad ostvarili.

Detalji

Objavljeno: 03 Veljača 2014

Strategiju možete pogledati i preuzeti OVDJE.

Detalji

Objavljeno: 18 Veljača 2014

Povijest škole

Prvi pisani zapis je na njemačkom jeziku, a upućuje nas na datum 28.9.1866. godine. Prema usmenim kazivačima škola je daleko starija, a nastava se odvijala na mađarskom i njemačkom jeziku i to u privatnoj kući. Ta kuća, prva škola, srušena je pred početak Domovinskog rata jer ju je kupio doseljenik, a nalazila se u današnjoj Ulici bana Josipa Jelačića broj 7. Nastavu su održavale umirovljene vojne osobe. Učenici su tjelesno kažnjavani, a "batina" je u to vrijeme važno sredstvo u odgoju. Uz zgradu bio je lijepo uređen vrt s grmovima, cvijećem i staze popločane ciglom. Vrt je služio za uzor i krasio selo. Prvi pisani zapis na hrvatskom jeziku je “Ispitno izvešće na koncu školske godine 1872. “Iz njega se saznaje da je u Adžamovcima Pučka učiona, a u sastavu je Gradiške pukovnije broj 8, Reštaračkog obćinskog zreda. Nastavu pohode učenici iz Ađžamovaca, Brđana i Gunjavaca i svi su rimokatoličke vjere. Ukupno u 1., 2. i 3. razredu je 55 učenika, a učitelj Bjelokapić V.

Od 1889. – 1890. zapisi su opširniji. Školska godina započela je 1. listopada 1889. svečanim zazivom sv. Duha u župnoj crkvi u N. Gradiški, a završila 25. lipnja 1890. U četiri razreda upisano je ukupno 79 učenika i 36 opetovničara u tri tečaja, a završilo 77 učenika. Selo presijeca put vodeći sjeverno u selo Gunjavce i Drežnik, a južno na glavnu cestu. Upravo kraj tog raspuća je škola, a preko puta mala sazidana kapelica "Neoskvrnutog začeća blažene Djevice Marije". Vrijedno je istaći da "selo Adžamovci" broji po najnovijem popisu od god. 1891. nešto preko 450 duša u 58-60 kuća. Žitelji su svi rimokatoličke vjeroispovijedi, a što se tiče narodnosti Hrvati ili po njihovom “Slavonski graničari“. Žitelji su stasa ovisoka i krupna, crnomanjasti a svi bez brade, nego samo s brkovima. Takove su im žene. Ovisoke su punahne, najveće im je veselje kad mogu uz sitnu tamburicu poigrati u "Kolu uz svoje drago i Omilje". Od 1907./8. prelazi u svagdašnju školu od 1.,-5. godišta i opetovnicu s dva tečaja. Nekoliko godina počeo je na školi naglo rasti broj školskih polaznika te se osjećala potreba da se sagradi nova, veća školska zgrada, jer je dosadašnja pretijesna.

Gradnja nove škole zgrade započela je 25.svibnja 1909. godine. Obuka je počela 1. rujna 1909. godine u novoj školskoj zgradi danas "stara škola". Od mjeseca studenog 1919. godine prestalo je selo Gunjavci slati djecu u školu tobože iz razloga da imaju priređen prostor za školu. 1952. godine otvoreno je odjeljenje V. i VI. razreda za Adžamovce, Brđane i Gunjavce. Od školske godine 1956./57. škola je osmogodišnja B tipa. U jesen 1958. kupljeno je zemljište Antuna Jakeševića za novu školu, a u jesen 1959. godine udaren je temelj. 1959./60. godine škola je postala osmogodišnja, a Laze, Bodovaljci, Brđani, Gunjavci i Drežnik područna odjeljenja a nižim razredima, jedino u Bodovaljcima ostaje V. i VI. razred. 1960. godine započela je nastava u novoj školskoj zgradi no namještaja ima samo za dvije učionice. Za jednu učionicu skupljeno je nešto namještaja vrlo starog i lošeg iz područnih odjeljenja. Dodano je i nekoliko običnih seljačkih klupa pa učenici pišu na koljenima. Rad je bio težak, a u zbornici samo jedan stol i stolica. 29. svibnja 1966. slavi se Dan škole i 100-ta godišnjica postojanja i rada škole u ovom mjestu. Škola je dobila POVELJU od Skupštine općine N. Gradiška za postignute rezultate u odgoju i obrazovanju mladih generacija kao i za uspjeh u širenju prosvjete i kulture svoga kraja kroz čitavo vrijeme svog postojanja.

Savjet škole je na svečanoj sjednici imenovao školu u Osnovna škola "Vladimir Nazor" Adžamovci. Škola djeluje na području dviju mjesnih zajednica Adžamovci i Bodovaljci tj. za sedam sela sa 600 učenika. 1968./69. Po Republičkim kriterijima za vrednovanje rada osnovnih škola svrstana je među škole sa odličnim uspjehom (na području opčine bile 4 odlične škole). 1969/70. godine ponovno je kupljeno zemljište Ankice Jakešević radi proširenja školskog poligona i izgradnje školskih zgrada s dvije prostorije (učionice) u dvorištu nove škole. 1996. godine slavimo 130. godišnjicu škole, a nastavu održavamo u 4 odvojene zgrade (stara škola sa većom udaljenošću). Ukupno je 9 učionica. Školska godina započela je sa 20 razrednih odijela u kojima je upisano 364 učenika, a u školi radi 36 djelatnika. Rad je otežan, prostor neodgovarajući i opet je neminovna dogradnja novog školskog prostora.

2000. godine sagrađena je nova škola s 9 učionica s kabinetima i pratećim sadržajima u kojoj se nastavni ciklus odvija u dvije smjene u dopodnevnoj smjeni učenici 5.-8. razreda, a poslijepodnevnoj učenici 1.- 4. razreda.

Škola ima 4 područne škole: Drežnik, Gunjavci, Bodovaljci i Laze u kojima se nastava odvija u dvorazrednoj kombinaciji, osim u Lazama u četverorazrednoj.

U školskoj godini 2008./2009. školu pohađa 320 učenika raspoređenih u 19 odjela od 1.-8. razreda. Od 176 učenika 5.-8. razreda 110 je učenika putnika. U školi su 43 zaposlenika od čega je 29 učitelja.

Škola je poznata po uzgoju starih sorti jabuka koje su zasađene u voćnjaku u Brđanima na površini od 1 kt.j. od 100 sadnica, od kojih je 70 stabala različitih starih sorti u ekološkoj proizvodnji. Tijekom ove godine predviđa se početak izgradnje nove školsko športske dvorane, kojom će se konačno osigurati primjereni uvjeti za obavljanje nastave tjelesnog odgoja, te napustiti dosadašnji neadekvatni prostor u „STAROJ ŠKOLI“.

Detalji

Objavljeno: 31 Siječanj 2014

Nezaposleni više neće morati svaki mjesec do Zavoda za zapošljavanje kako bi dobili žig i ostali u evidenciji nezaposlenih te na taj način ostvarivali svoja prava.