kontrola-vinske-kapljiceAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u Narodnim novinama br. 20/14 dva javna natječaja vezana uz Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. -2018. i to:
 
Javni natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda u 2014. godini
 
Javni natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja u 2014. godini
 
Javni natječaj za mjeru „Investicije u vinarije i marketing vina“ može se, prema najavama iz Agencije, očekivati uskoro.

marija ivekovicU društvo sa znamenitim Rešetarcima svrstala se i sportašica Marija Iveković. Marija je rođena u Rešetarima 13. svibnja 1981. godine, a sportom se počela baviti, kako sama kaže, sasvim slučajno u srednjoj školi. Atletika je bio njen odabir, te se fascinacija “kraljicom sportova” nastavila do današnjih dana. 

Vođena filozofijom “Pokaži sebi da je svaki san ostvariv”, dokazala je upravo to, te je i usprkos invaliditetu, gubitku vida, uspjela  ostvarit svoje snove.  Marija Iveković  je svojim vrijednim radom i trudom postala jedna od hvatskih najprepoznatljivijih atletičarki u domovini i svijetu.  Na poslijednjim Paraolimpijskim igrama u Pekingu osvojila je 6. mjesto u skoku u dalj u konkurenciji slabovidnih skočivši 5,54 m. Tom sjajnom rezultatu prethodili su i mnogi drugi, a spomenut ćemo najveće uspjehe jedne od najboljih svjetskih petobojki-5. mjesto u petoboju na Paraolimpijskim igrama u Sydney-u (Australija) 2000. godine, 2. mjesto u petoboju  na IBSA Svjetskom prvenstvu u Lille-u (Francuska) 2002. godine, te 1. mjesto, ujedno i svjetski rekord, na IBSA Svjetskom prvenstvu u Quebec-u (Kanada) 2003. godine.

Upravo zbog svoje nepokolebljivosti i ustrajnosti na izvrsnosti Marija predstavlja istinskog idola današnjice, osobu koja je usprkos okolnostima ostvarila svoje snove, uz to na najbolji način predstavljajući svoju domovinu i rodni kraj. 









antun petrovic02Antun Petrović, akademski kipar, je zasigurno jedna od najpoznatijih ličnosti Općine Rešetari, a njemu u čast nazvana je I likovna sekcija Kulturno-likovnog društva “Rešetari” čiji su se članovi dosad iskazali na brojim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Ovaj poznati I priznati Slavonac rođen je u Drežniku 13. lipnja 1900. godine. Osnovnu školu završio je u Rešetarima nakon čega, uz materijalnu potporu uglednih Novogradiščana (Benković, Dieneš, Kruljac, Lobe I dr.), završava Obrtnu školu u Zagrebu (1928.-1932.), te odlazi na studij kiparstva u Munchen. Nakon uspješno završenog studija (1936.) vraća se u rodni zavičaj, te u Rešetarima nekoliko godina stvara samostalno.

Od 1939. godine radi kao profesor na Školi za primjenjenu umjetnost u Zagrebu gdje se ističe svojim umjetničkim I pedagoškim radom.

antun petrovic01Izlagao je uglavnom na izložbama ULUH-a u Zagrebu, a za hrvatsku umjetnost posebno je značajna njegova serija biljnih I životinjskih motiva I dekorativne ornamentike za što je inspiraciju nalazio u dugostoljetnoj tradiciji rezbarenja I izvornog slavonskog stvaralaštva u oblikovanju drveta.

Zapaženi su I njegovi portreti slavonskog seljaka, članova obitelji I poznatih Novogradiščana. Nakon umirovljanja na Školi za primjenjenu umjetnost 1976. godine vraća se u Rešetare gdje I okončava svoj život 16. travnja 1979.







 
ivo stivicicIvo Štivičić, dramski pisac i scenarist, rođen je 13. svibnja 1936. u Rešetarima. Nakon završene gimnazije u Novoj Gradiški studirao je na Pravnom I Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od samih početaka televizije u Hrvatskoj radi kao urednik na TVZG, nakon čega se zapošljava na HRT-u. Ovaj sjajan znalac ljudske prirode i neizvještačenog dijaloga, posebno osjetljiv za slavonsko podneblje I problematiku kraja u kojemu je rođen I odrastao, najpoznatiji je po TV klasicima "Kuda idu divlje svinje" I "Tamburaši", te scenarijima prema Krležinim djelima.

Ivu Štivičića proslavila je televizija na koju je došao davne još 1958. godine. Počelo je s ekranizacijom drama “Balkon” i “Vražji otok”, nakon kojih se ubrzo proslavio u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, pa su 1961. u Beogradu ekranizirali njegov “Sektor D”. Na vrhuncu slave je bio 1970., kada je prema njegovu predlošku snimljena kultna serija “Kuda idu divlje svinje” . Karijeru u osamdesetima mu je obilježila serija “Putovanje u Vučjak”, a 1992. postao je urednik Dramskog programa HTV-a. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu držao je katedru o dramaturgiji televizijskog scenarija 5 godina. Kao nepoćudnog uklonili su ga s televizije sve do 2000., kada je dobio Nagradu za životno djelo Ivan Šibl za televizijski rad. Nakon toga je otišao u mirovinu.

U mirovini se I dalje bavi djelima Miroslava Krleže, te ih postavlja na scenu. Iako je tokom svoje karijere na televiziji napisao brojne drame, svoj prvi kazališni preložak u karijeri stvara 2007. godine prema Krležinoj noveli “Pijana noć 1918.” koju uz pomoć svoje kćeri Tene, također poznate dramaturginje, I u izvođenju teatra Ulysses postavlja na scenu.

Neka od navedenih djela na televiziji

• 1959. Balkon
• 1959. Vražji otok
• 1960. Vučjak
• 1960. Treći je došao sam
• 1961. Treba zaklati pijetla
• 1965. Mokra koža
• 1966. Mirotvorci
• 1967. Jednog dana ili nešto kasnije
• 1970. Kuda idu divlje svinje
• 1976. Istarska rapsodija 1921.
• 1978. Tomo Bakran
• 1981. Brisani prostor
• 1982. Tamburaši
• 1984. Putovanje u Vučjak
• 1996. Uskrsnuće nade

Filmski scenariji:

• 1962. Dvostruki obruč
• 1984. Horvatov izbor








 

O povijesti škole

os res01Teško je reći kad je osnovana prva škola u Rešetarima, jer još je mnogo dokumenata u starim arhivima koji iziskuju proučavanja i prevođenje. Zapisi Matije Antuna Relkovića iz 1767. godine, u kojima se navodi kako na našem području ima „dvi skule u varoši Novogradiško koje sve izdaleka prosvijetljuju i daju joj od sebe caklinu“, daju nam za pretpostaviti da je jedna od tih škola bila u Rešetarima, jer su 1760. godine Rešetari bili najveće naselje na području sa 77 kuća i 778 stanovnika.

Ipak, prvi pronađeni dokument o školi seže još iz daleke 1830. godine i zapisan je u „Protocoll Rešetarer Compagnie No 7 Rešetarer Nationalschule“ (Zapisnik rešetaračke kompanije broj 7 Narodna škola Rešetari). Škola je službeno započela sa radom 3. studenog 1830. godine, i radi bez prekida do danas, uz 178 godina rada u kontinuitetu.

Tih godina, u početku postojanja pisalo se guščjim perom u pisanke koje je učitelj sam crtao. Od tih dana do danas, ostvarena su iznimna dostignuća koja s ponosom nosimo. Zajednička nit koja se proteže kroz cjelokupno djelovanje naše škole, a kojoj možemo zahvaliti gotovo dva stoljeća postojanja, upravo je neizmjerna volja i entuzijazam ljudi koji su radili i odgajali generacije naše djece. U 178 godišnjem životu i razvitku Osnovne škole u Rešetarima neizbrisiv trag su ostavili mnogi učitelji. Od prvog učitelja gosp. Mihaela Petrovića, pa Ivana Bunjevca, Nikole Cetine, Milana Podgornjaka, do Duška Batala i Tihomira Batala - današnjeg ravnatelja.

O imenu osnovne škole

Nakon drugog svjetskog rata pa sve do 1990. godine Osnovna škola u Rešetarima nosila je naziv "Josip Oršulić- Braco". Održavanjem prvih višestranačkih demokratskih izbora, te osamostaljenjem Republike Hrvatske dolazi do krucijalnih promjena u cjelokupnom društvu, a što je utjecalo i na odluku o promjeni imena škole. Tako je Zbor radnika škole u kolovozu 1990. godine donio odluku da će škola umjesto dotadašnjeg "Josip Oršulić-Braco" nositi ime velikana hrvatske povijesti Ante Starčevića.

Prigodna svečanost upriličena je 17. siječnja 1991. godine, a čast otkrivanja ploče s nazivom škole na pročelju zgrade i otkrivanje lika Ante Starčevića u holu škole povjerena je tadašnjem gradonačelniku Nove Gradiške gosp. Zdravku Sokiću.

Tako u prostoru škole, tik uz lik Ante Starčevića stoji slijedeći tekst:

„Političar, ideolog, pučki prosvjetitelj i narodni tribun dr. Ante Starčević rođen je 23. svibnja 1823. godine u selu Žitniku kraj Gospića, a umro 28. veljače 1896. godine u Zagrebu. Kao narodni zastupnik Starčević je s prekidima djelovao u Hrvatskom saboru punih 30 godina. Svoj prvi govor izrekao je u Hrvatskom saboru 15. svibnja 1861. godine i do svog posljednjeg 17. kolovoza 1892. imao ih je više od osamdeset. Svi njegovi govori oslikavali su složenost hrvatske politike u drugoj polovici devetnaestog stoljeća, ali i najbolje, cjelovito prikazuju Starčevića kao umnog, smjelog borca za hrvatsku suverenost."

Ante Starčević i Eugen Kvaternik, vođe Stranke prava, zastupaju izrazito hrvatsku nacionalnu i državnu ideju, istupaju s programom potpune samostalnosti Hrvatske, utemeljene na načelu nacionalnog suvereniteta, a na osnovama prirodnog i državnog hrvatskog prava.

Plan kulturne i javne djelatnosti škole


resetari01Plan kulturne i javne djelatnosti škole detaljno se planira svake godine, te se kao iznimno bitan segment nalazi u Godišnjem planu i programu, kao temeljnom aktu škole.

Između ostalog, izdvojit ćemo neke važnije sadržaje, akcije i projekte koji se provode u obrazovno- odgojnom sustavu naše škole:

• Projekti u području ekologije, s ciljem edukacije i razvitka svijesti mladih naraštaja o zaštiti okoliša kao neizostavnog segmenta ljudskog življenja

• Obilježavanje međunarodnog Dana planete Zemlje i Dana zdravlja kao i prigodne akcije, sustavno se provode tijekom cijele godine, jer odnos prema samome sebi i okolišu koji nas okružuje predstavlja sveobuhvatnost ljudskog postojanja koji ne smijemo zanemariti

• Humanitarni programi obuhvaćaju povezivanje i suradnju škole sa brojnim humanitarnim udrugama, s ciljem uključivanja naših učenika u projekte kojima želimo razviti svijest o nužnosti pomaganja najpotrebitijim članovima u zajednici - siromašnima, bolesnima, starima i nemoćnima

• Obilježavanje „Dana kruha“ koje zauzima istaknuto mjesto u našoj školi jer predstavlja svečanost zahvale i blagovanja posvećenih darova zemlje u kojima svakodnevno uživamo

• Proslava Dana škole, nacionalnih praznika, blagdana, te brojnih drugih događanja u kojima naši učenici raznovrsnim programima i akcijama doprinose obilježavanju istih.
Škola danas

Ove godine u školu "Ante Starčević" u Rešetarima upisano je 260 djece koji su podijeljeni u 12 razrednih odjela. Ravnatelj škole je Tihomir Batalo.

Ton svim kulturnim i javnim događanjima u školi kroz godine davali su Kulturno umjetničko društvo, Klub mladih tehničara i sportske sekcije koje djeluju u okviru škole. Učenici tih sekcija svoja znanja i umijeća pokazuju na smotrama i raznim natjecanjima školskog, međuškolskog ili višeg ranga.
Literarna i likovna sekcija prezentiraju svoje radove na svim školskim natjecanjima, ali i brojnim natječajima, te u časopisima. Stalni su sudionici "Susreta malih pjesnika Slavonije i Baranje" u Cerniku.

Dramska sekcija, kao i članovi novinarske sekcije sudjeluju svake godine na "Lidranu". Uređuju i pišu za školske novine.

Klub mladih tehničara je kroz višegodišnje djelovanje i velik broj entuzijasta i mladih zaljubljenika u tehniku donio školi mnogo priznanja, plaketa i nagrada.

Nikako ne smijemo izostaviti ni rad školskog zbora, tamburaške sekcije kao ni naše mažoretkinje jer su oni svi važan dio svake priredbe, kako vizualno, tako i zvučno.

Sportski klub škole bez prekida djeluje od 60-tih godina prošlog stoljeća. Učenicima su najzanimljivije nogometna, košarkaška i rukometna sekcija. Povremeno u sportskoj sekciji još djeluju i atletska sekcija, šah i streljaštvo.

Najposjećenije su priredbe za Dan škole, Valentinovo, Dan državnosti, te ostale priredbe vezane uz druga događanja u školi, gdje učenici pokazuju znanja i vještine stečena tijekom školske godine.
Katolički vjerski odgoj i obrazovanje, pod nazivom vjeronauk ponovo je uveden 1991./1992. godine kao izborni predmet u škole, pa tako i u našu školu. Sadašnja vjeroučiteljica je Vesna Vlaović, ali nikako ne smijemo zaboraviti ni našeg župnika vlč. Luku Slobođanca, koji su svojim predanim radom velika poveznica škole i crkve u zajednici.

Važno je spomenuti i suradnju roditelja naših učenika bez kojih bi ponekad bilo teško, pa čak i neostvarivo, postići sve ono što smo dosad ostvarili.

Općina Rešetari
Načelnik: Zlatko Aga 

 

Adresa: Ulica Vladimira Nazora 30 
35403 Rešetari 

Telefon: (035) 367 296 
Fax: (035) 333 111 

resetari.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. saznajte više...