Stroga kontrola vinske kapljice

Stroga kontrola vinske kapljice

 
PROŠAO ROK: Vinari su trebali Carini podnijeti izjavu koliko su grožđa brali i koliko vina proizveli
 
Država na ovaj način želi držati promet vinom pod kontrolom, a svaki vinar odnosno podrumar ukoliko želi prodavati svoje vino mora biti upisan u tzv. Vinogradarski katastar, dok nadležna ustanova izdaje vinsku markicu.
 

Čišćenje snijega i leda

resetari-zima-snijegOpćina Rešetari podsjeća mještane, obrtnike i pravne osobe na obvezu čišćenja snijega i leda sukladno Odluci o komunalnom redu Općine Rešetari. Građani su dužni čistiti površine ispred objekata i parcela gdje su vlasnici ili korisnici, odnosno spomenute površine redovito posipati solju, pijeskom, piljevinom i drugim materijalom koji izaziva topljenje leda te da tako sprečavaju klizanje. 
 

Zapolje

zapolje02Zapolje kao jedno od sedam naselja u sastavu Općine Rešetari smješteno je 7 kilometara jugoistočno od administrativnog središta općine. Površina naselja je 4,92 km2, sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 82 stanovnika po km2. Sve do 1981. godine Zapolje je bilo zaselak naselja Adžamovci, a danas pripada ruralnim naseljima u kojem se stanovništvo pretežito bavi poljodjelstvom, stočarstvom i trgovinom. U 121 kućanstvu živi 403 stanovnika, pretežito starije životne dobi.
 
Na području današnjeg sela Zapolje i okolice nalazili su se u srednjem vijeku posjedi plemića Borića. Bilo je to u XIII. stoljeću kada se prvi puta spominje gospoštija Zapolje – 1258. godine. Rod Zapolja nastao je od plemića Tvrde koji je podigao i grad Tvrdić iznad današnjeg Starog Petrovog Sela, odnosno na području sela Tisovac. I tako kroz cijelo XIV. stoljeće vladaju ondje Zapolje i pretvaraju se u moćno plemstvo koje prelazi u Ugarsku da bi u XVI. stoljeću najmarkantnija ličnost postao Ivan Zapolja.Bio je glavni konkurent Ferdinandu Habsburgovcu za ugarsko – hrvatsko prijestolje. Godinama su se vodile borbe da bi konačno Zapolja kapitulirao i povukao se na područje Erdelja, gdje ga je nakon smrti 1540. godine naslijedio njegov sin Ivan Žigmund s kojim završava povijest roda Zapolja.
 
Jedina građevina koja podsjeća na davno vrijeme srednjeg vijeka, sadašnja je stara crkva Sv. Nikole za koju se smatra da je podignuta na mjestu još starije gotičke crkve. Crkva sv. Nikole spominje se još 1660. godine a nakon odlaska Turaka navode se podaci o veličini crkve i njenu inventaru već u prvoj polovici XVIII. stoljeća. 1765. godine Zapolje je pridruženo novoosnovanoj župi u Novoj Gradiški, da bi već 1780. pripalo župi u Starom Petrovom Selu. Crkva sv. Nikole bila je 1730. obnovljena. Još kao filijala u cerničkoj župi djelovala je kao osobito župsko središte. Istu je ulogu zadržala i kasnije, pa je uspješno obnavljana 1822., 1889. i 1911. godine. 1966. godine osnovao je kardinal Franjo Šeper župu Zapolje i povjerio je na upravu samostanu u Cerniku, a još je ranije staropetrovački župnik Stjepan Kanić sagradio novi župni stan. Župa okuplja sela: Zapolje, Brđani, Laze, Adžamovci, Gunjavci i Drežnik. 1970. izgrađena je nova župna crkva Mučeništva sv. Ivana Krstitelja koja pripada Novogradiškom dekanatu Požeške biskupije.
 
zapolje01U prošlom stoljeću kraj crkve je nađeno srednjovjekovno oružje i navodno dva nadgrobna kamena s imenom Zapolja. U prilog činjenici da je to područje bilo naseljavano od najranije prošlosti govore i nalazi rimske i ranoslavenske keramike koji su nađeni 1972. godine pri kopanju odvodnog kanala u blizini crkve. Sada je uz staru crkvu podignuta nova i tako je izmijenjen krajolik oko starog spomenika.
 
 


View Općina Rešetari in a larger map

Rešetari

resetari01Naselje Rešetari kao administrativno sjedište istoimene općine ujedno je i najveće naselje na tom području. Nalazi se istočno od grada Nova Gradiška i na njega se nadovezuju sela koja su još i danas sačuvala dosta od tradicijskog života slavonskog sela.
 
Rešetari se nalaze na nadmorskoj visini 166 metara. Smješteni su na južnim padinama Psunja, u mikroregiji srednje Posavine slavonskog međurječja, 54 km zapadno od Slavonskog Broda, s prosječnom gustoćom naseljenosti od 87st./km2. Prema posljednjem popisu stanovništva 2001. godine u Rešetarima je živjelo 2672 stanovnika u 788 domaćinstava, a po strukturi stanovništva bilo je 50,9% žena i 49,1% muškaraca.
 
Prvo spominjanje imena sela Rešetara se javlja još daleke 1407. godine u popisu sela požeške kotline kao Resetarowch villa. U 17. stoljeću Rešetari su bili u sastavu Vojne krajine zajedno sa ostalim selima ove općine osim Bukovice.
 
Prvi zapisi o postojanju škole sežu u 1836. godinu kada je u školu krenulo 29 učenika, a prvi učitelj je bio isluženi vojnik Mijo Petrović, dok je škola bila organizirana u privatnoj kući na broju 16 (danas stara kuća Palijanovih), da bi se nakon šest godina ,tj. 1842.godine, preselila u satnijsku pisarnu koju je Općina otkupila od Gradiške pukovnije.
 

resetari02

Rešetari su bili sjedište općine sve do završetka drugog svjetskog rata, a 1948. je započela gradnja Zadružnog doma. Pučanstvo se bavilo uglavnom poljoprivredom, stočarstvom, a nešto veći razvoj obrta, zanatstva i industrije započeo je tek početkom 20. stoljeća.
 
Župna crkva Krista Kralja izgrađena je 1968. godine u istoimenoj župi osnovanoj 1977. godine, Novogradiški dekanat Požeške biskupije.
 
Razvoj područja Općine Rešetari pa tako i samog mjesta Rešetari stagnirao je tijekom Domovinskog rata, a zbog općih teških uvjeta nema velikih pomaka ni u nekoliko godina nakon Domovinskog rata. Stanovništvo se pretežito bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom, stočarstvom, obradom drva, proizvodnjom namještaja,kožarskom industrijom, turizmom, trgovinom,ugostiteljstvom i raznim obrtima.
 
resetari03Na obogaćivanju kulturnog i društvenog života naselja rade brojne udruge među kojima možemo spomenuti Košarkaški klub "Tomislav", Kuglački klub "Rešetari", Kulturno umjetničko društvo "Rešetari", Lovačku udrugu "Gostinac", Nogometni klub "Budućnost", te udrugu "Futura" koja se bavi gospodarskom i poljoprivrednom djelatnošću. Aktivno djeluju i Udruga Hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Općine Rešetari, Udruga Matice hrvatskih umirovljenika Općine Rešetari i Vatrogasna zajednica Općine Rešetari.
 
Bitno je istaknuti da u Rešetarima posluje PSUNJ d.d. tvornica koža. Prvi put se pojavljuje 1932.g. kao udruženje malih kožarskih radionica sa vegetabil proizvodnjom u jamama. Tvornica se nalazila u užem centru Nove Gradiške. U 80-tima započinje izgradnja moderne tvornice u Rešetarima sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. 1987.g. počinje proizvodnja u novoj tvornici i od tada proizvode kvalitetne artikle uglavnom obućarske i galanterijske kože, ali i odjevnu hidrofobiranu napu.
 
 


View Općina Rešetari in a larger map

Općina Rešetari
Načelnik: Zlatko Aga 

 

Adresa: Ulica Vladimira Nazora 30 
35403 Rešetari 

Telefon: (035) 367 296 
Fax: (035) 333 111 

resetari.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. saznajte više...