MJERE HZZ-a za poticanje zapošljavanja u 2014. godini

hzzHrvatski zavod za zapošljavanje objavio je Javni poziv za korištenje sredstava za poticanje zapošljavanja putem mjera aktivne politike zapošljavanja, a zahtjevi za korištenje sredstava zaprimaju se do 31.prosinca 2014. Godine.
 
Mjere većinom ostaju iste kao i one iz 2013. Godine, najatraktivnije ostaju one u paketu mjera za mlade „Mladi i kreativni“ koje se provode u sklopu „garancija za mlade“ (Europa Youth Guarantee) sheme koja se temelji na pripremi da svakoj osobi mlađoj od 25. Godina treba osigurati zaposlenje, naukovanje, pripravništvo ili nastavak obrazovanja u roku od četiri mjeseca po izlasku iz sustava obrazovanja tj. završetka formalnog obrazovanja ili u slučaju nezaposlenosti. Europska komisija započela je ovu mjeru 2013. Godine, a Republika Hrvatska prihvatila je garanciju za mlade, kao ključni element poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti, te smanjenja rastućeg broja mladih nezaposlenih osoba.
 

Javni natječaji vezani uz Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. -2018.

kontrola-vinske-kapljiceAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u Narodnim novinama br. 20/14 dva javna natječaja vezana uz Nacionalni program pomoći sektoru vina 2014. -2018. i to:
 
Javni natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda u 2014. godini
 
Javni natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja u 2014. godini
 
Javni natječaj za mjeru „Investicije u vinarije i marketing vina“ može se, prema najavama iz Agencije, očekivati uskoro.

Ivo Štivičić

 
ivo stivicicIvo Štivičić, dramski pisac i scenarist, rođen je 13. svibnja 1936. u Rešetarima. Nakon završene gimnazije u Novoj Gradiški studirao je na Pravnom I Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od samih početaka televizije u Hrvatskoj radi kao urednik na TVZG, nakon čega se zapošljava na HRT-u. Ovaj sjajan znalac ljudske prirode i neizvještačenog dijaloga, posebno osjetljiv za slavonsko podneblje I problematiku kraja u kojemu je rođen I odrastao, najpoznatiji je po TV klasicima "Kuda idu divlje svinje" I "Tamburaši", te scenarijima prema Krležinim djelima.

Ivu Štivičića proslavila je televizija na koju je došao davne još 1958. godine. Počelo je s ekranizacijom drama “Balkon” i “Vražji otok”, nakon kojih se ubrzo proslavio u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, pa su 1961. u Beogradu ekranizirali njegov “Sektor D”. Na vrhuncu slave je bio 1970., kada je prema njegovu predlošku snimljena kultna serija “Kuda idu divlje svinje” . Karijeru u osamdesetima mu je obilježila serija “Putovanje u Vučjak”, a 1992. postao je urednik Dramskog programa HTV-a. Na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu držao je katedru o dramaturgiji televizijskog scenarija 5 godina. Kao nepoćudnog uklonili su ga s televizije sve do 2000., kada je dobio Nagradu za životno djelo Ivan Šibl za televizijski rad. Nakon toga je otišao u mirovinu.

U mirovini se I dalje bavi djelima Miroslava Krleže, te ih postavlja na scenu. Iako je tokom svoje karijere na televiziji napisao brojne drame, svoj prvi kazališni preložak u karijeri stvara 2007. godine prema Krležinoj noveli “Pijana noć 1918.” koju uz pomoć svoje kćeri Tene, također poznate dramaturginje, I u izvođenju teatra Ulysses postavlja na scenu.

Neka od navedenih djela na televiziji

• 1959. Balkon
• 1959. Vražji otok
• 1960. Vučjak
• 1960. Treći je došao sam
• 1961. Treba zaklati pijetla
• 1965. Mokra koža
• 1966. Mirotvorci
• 1967. Jednog dana ili nešto kasnije
• 1970. Kuda idu divlje svinje
• 1976. Istarska rapsodija 1921.
• 1978. Tomo Bakran
• 1981. Brisani prostor
• 1982. Tamburaši
• 1984. Putovanje u Vučjak
• 1996. Uskrsnuće nade

Filmski scenariji:

• 1962. Dvostruki obruč
• 1984. Horvatov izbor








 

Marija Iveković

marija ivekovicU društvo sa znamenitim Rešetarcima svrstala se i sportašica Marija Iveković. Marija je rođena u Rešetarima 13. svibnja 1981. godine, a sportom se počela baviti, kako sama kaže, sasvim slučajno u srednjoj školi. Atletika je bio njen odabir, te se fascinacija “kraljicom sportova” nastavila do današnjih dana. 

Vođena filozofijom “Pokaži sebi da je svaki san ostvariv”, dokazala je upravo to, te je i usprkos invaliditetu, gubitku vida, uspjela  ostvarit svoje snove.  Marija Iveković  je svojim vrijednim radom i trudom postala jedna od hvatskih najprepoznatljivijih atletičarki u domovini i svijetu.  Na poslijednjim Paraolimpijskim igrama u Pekingu osvojila je 6. mjesto u skoku u dalj u konkurenciji slabovidnih skočivši 5,54 m. Tom sjajnom rezultatu prethodili su i mnogi drugi, a spomenut ćemo najveće uspjehe jedne od najboljih svjetskih petobojki-5. mjesto u petoboju na Paraolimpijskim igrama u Sydney-u (Australija) 2000. godine, 2. mjesto u petoboju  na IBSA Svjetskom prvenstvu u Lille-u (Francuska) 2002. godine, te 1. mjesto, ujedno i svjetski rekord, na IBSA Svjetskom prvenstvu u Quebec-u (Kanada) 2003. godine.

Upravo zbog svoje nepokolebljivosti i ustrajnosti na izvrsnosti Marija predstavlja istinskog idola današnjice, osobu koja je usprkos okolnostima ostvarila svoje snove, uz to na najbolji način predstavljajući svoju domovinu i rodni kraj. 









Antun Petrović

antun petrovic02Antun Petrović, akademski kipar, je zasigurno jedna od najpoznatijih ličnosti Općine Rešetari, a njemu u čast nazvana je I likovna sekcija Kulturno-likovnog društva “Rešetari” čiji su se članovi dosad iskazali na brojim izložbama u zemlji i inozemstvu.

Ovaj poznati I priznati Slavonac rođen je u Drežniku 13. lipnja 1900. godine. Osnovnu školu završio je u Rešetarima nakon čega, uz materijalnu potporu uglednih Novogradiščana (Benković, Dieneš, Kruljac, Lobe I dr.), završava Obrtnu školu u Zagrebu (1928.-1932.), te odlazi na studij kiparstva u Munchen. Nakon uspješno završenog studija (1936.) vraća se u rodni zavičaj, te u Rešetarima nekoliko godina stvara samostalno.

Od 1939. godine radi kao profesor na Školi za primjenjenu umjetnost u Zagrebu gdje se ističe svojim umjetničkim I pedagoškim radom.

antun petrovic01Izlagao je uglavnom na izložbama ULUH-a u Zagrebu, a za hrvatsku umjetnost posebno je značajna njegova serija biljnih I životinjskih motiva I dekorativne ornamentike za što je inspiraciju nalazio u dugostoljetnoj tradiciji rezbarenja I izvornog slavonskog stvaralaštva u oblikovanju drveta.

Zapaženi su I njegovi portreti slavonskog seljaka, članova obitelji I poznatih Novogradiščana. Nakon umirovljanja na Školi za primjenjenu umjetnost 1976. godine vraća se u Rešetare gdje I okončava svoj život 16. travnja 1979.







Općina Rešetari
Načelnik: Zlatko Aga 

 

Adresa: Ulica Vladimira Nazora 30 
35403 Rešetari 

Telefon: (035) 367 296 
Fax: (035) 333 111 

resetari.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. saznajte više...